Na platou kanjona Tare proizvode sir po receptu starom 200 godina
Sa proizvodnjom Zlatnog sira su krenuli prije tri godine. Prvu godišnju proizvodnju su prodali u rekordnom roku.
Tatomir Jovičić, Sarajlija koji ima uspješan biznis u Švicarskoj, prije tri godine odlučio je oživjeti svoju djedovinu u selu koje se nalazi u blizini kanjona Tare, oko 10-tak kilometara od Foče.
Tu je zajedno sa prijateljem, Beograđaninom Petrom Džokićem, krenuo u izgradnju farme krava i proizvodnje sira po švicarskom receptu starom 200 godina.
Prvu godišnju proizvodnju "Zlatnog sira" su prodali u rekordnom roku, a budući da zrenje ovog sira potrebno godinu dana, tek prošli mjesec su počeli sa prodajom druge ture svojih proizvoda.
Marko Topić, direktor prodaje u kompaniji "Zlatni bor", kaže za Akta.ba da su tu izgradili i smještajne kapacitete kako bi razvijali agroturizam.
''Većina ljudi ovdje dolazi na Taru samo na rafting i bude dva- tri dana. Mi pored tog rafitnga želimo proširiti ponudu i organizirati degustacije našeg sira, te raznih vina. Uveli smo i mogućnost jahanja konja, obilazak kanjona, planinaranje i dr. sadržaje'', priča nam on.
Osim farme izgradili su i centralni objekt za turiste i bungalove odakle se pruža pogled na prelijepi kanjon Tare, koji je drugi po veličini u svijetu, odmah poslije Velikog kanjona u Sjedinjenim Američkim Državama.
Nažalost, Topić kaže da taj potencijal nije još uvijek iskorišten.
Kako bi oživjeli ovaj kraj i motivirali ljude da se vrate bili su spremni donirati krave za one koji to žele i uključiti ih u svoju kooperantsku mrežu te osigurati edukaciju. Nažalost, nije bilo interesa i trenutno su sami gore. Problem je i nerazvijena infrastruktura. Iako imaju obećanja od Općine Foča da će se raditi na popravki infrastrukture još uvijek nije ništa urađeno po tom pitanju.
Mjesto se nalazi na 1200 metara nadmorske visine. Kaže da su turisti oduševljeni i stalno dobivaju nove goste na osnovu preoporuka zadovoljnih gostiju.
''U ovaj posao smo krenuli sa 15 krava. Radi se o klasi 'Brown Swiss' koja daje velike količine mlijeka. Dnevna proizvodnja nam je tada bila 6-7 kila sira dnevno. Za tri godina došli smo na 50 krava i dnevnu proizvodnju oko 20 kila'', priča nam Topić.
Što se tiče infrastrukture grade novu štalu kapaciteta oko 100 grla, šire zrionicu sira, prave nove bungalove, a imaju u planu napraviti i spa centar sa saunama, vještačkim jezerom i ostalim sadržajem kako bi upotpunili ponudu. Planiraju nabaviti i četiri nova konja.
Topić ističe da u gradnji svojih objekata koriste prirodne materijale, od drveta do izolacije koja je od ovčije vune. Njihove krave su ljeti po čitav dana na ispaši na otvorenom, a u štali im se pušta glazba koja blagotvoreno utječe na njih.
Što se tiče prodaje najviše su bili bazirani na luksuzne restorane u Sarajevu, a u idućem razdoblju se planiraju širiti na Hercegovinu. Njihov sir se može naći u "Kuće zdrave hrane" u Sarajevu i u Tuzli u " Sir, vino, čokolada shop".
Podsjetimo, "Zlatni sir" je nedavno osvojio drugu nagradu na Balkanskom festivalu sira koji je održan u Beogradu. Budući da je u konkurenciji bilo oko 100 autohtonih vrsta sira sa Balkana i Mediterana ovo smatraju velikim uspjehom.
D.K.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
