Svjetski dan hrane obilježen pod motom "Održimo bezbjednost hrane u kriznim situacijama": Hrana koju jedemo nije potpuno bezbjedna

Za hranu koju konzumiraju građani RS ne može se reći da je 100 % bezbjedna, ali je pod redovnom kontrolom.

Na ovo su 15.10.2009. godine upozorili predstavnici Instituta za zaštitu zdravlja RS povodom Svjetskog dana hrane koji se obilježava pod motom "Održimo bezbjednost hrane u kriznim situacijama".

Vesna Rudić-Grujić, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu, rekla da su do ovog zaključka došli nakon analize 2.400 namirnica, koja je rađena od februara do aprila ove godine.

"Nakon uvoza hrane na naše tržište Institut vrši kontrolu ovih namirnica. Kada je u pitanju ispravnost ove hrane, nema značajnih razlika u odnosu na domaće proizvode", kazala je Rudić-Grujićeva i dodala da se na godišnjem nivou pozitivitet kreće od tri do devet odsto za sve prizvode, što je dozvoljen nivo odstupanja.

"Ne treba da budemo pasivni potrošači. Moramo povećati svijest građana da provjeravaju deklaracije na proizvodima koje kupuju", istakla je Rudić-Grujićeva.

Ona je dodala da u RS prema posljednjim podacima iz 2003. godine 21,4 % djece između sedam i 15 godina ima pretjerenu tjelesnu masu.

Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, upozorio je da je veza između ishrane i zdravlja veoma čvrsta, te da je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) nepravilna ishrana osnovni činilac nastanka 42 % svih bolesti tokom jedne godine.

"Na nivou BiH odgovornost je entiteta, odnosno odgovornost svih nas koji smo u vladama da jačamo kapacitete, kako bi proizvodni ciklus hrane od njive do trpeze bio u potpunosti ispoštovan i kontrolisan", kazao je Škrbić.

On je dodao da podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuju da je u svijetu više od jedne milijarde stanovništva neuhranjeno, što je najviše u posljednjih 40 godina.

"FAO je organizacija koja je uspostavljena 1945. godine i ona se od tada bori protiv gladi u svijetu te nastoji obezbijediti kvalitetnu hranu za sve ljude, ali pored svih nastojanja više od milijardu ljudi u svijetu je gladno", kazao je Škrbić.

Prema njegovim riječima, ova organizacija u saradnji sa drugim humanitarnim organizacijama iz cijelog svijeta postavila je cilj da se do 2015. godine broj neuhranjenih smanji na pola.

"Uvoz hrane mora kontrolisati inspekcija. Posebno građani treba da vode računa kod akcijskih proizvoda. Kod tih proizvoda cijene su dosta niže i to svima djeluje primamljivo", upozorio je Škrbić.

Desimir Miljić, glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor, rekao je da je u prvih šest mjeseci zbog neispravnosti uništeno oko 750 kilograma različitih namirnica.

Kao najčešći razlog neispravnosti Miljić navodi istekao rok trajanja proizvoda, mikrobiološka ili hemijska neispravnost.

"Kazne za stavljanje u promet neispravne hrane iznose od 6.000 do 18.000 KM. U određenim situacijama, kada dođe do oštećenja zdravlja ljudi, stavljanje u promet ove hrane može predstavljati i krivično djelo", kazao je Miljić.