Pristupanje Hrvatske u EU - izazovi i šanse za privredu BIH

 

Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji - izazovi i šanse za privredu Bosne i Hercegovine, bila je tema seminara koji je danas održan u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH).

Pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji proizvođači iz BiH koji izvoze proizvode na tržište Hrvatske suočit će se sa različitim izazovima. Svi proizvodi koji se namjeravaju (nastaviti) izvoziti u Hrvatsku moraju zadovoljiti standarde Evropske unije.

Taj proces prilagođavanja poslovanja novim uslovima, kako je istaknuto, zahtijeva angažman ne samo poslovne zajednice, nego i nadležnih ministarstava, privrednih komora, razvojnih agencija i sl. Ta promjena će imati uticaj na poslovanje brojnih kompanija u BiH te je potrebno izvršiti odgovarajuće pripreme.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić kazao je pred početak seminara da će ulazak Hrvatske u EU imati negativne efekte na privredu BiH, ako njena vlast ne riješi pitanje graničnih prijelaza za izvoz roba biljnog i životinjskog porijekla, koridora kroz Neum i Metković, luke Ploče, vodni i energetski potencijal i imovinsko-pravna pitanja.

Bojić je dodao da će se ulaskom Hrvatske u EU dosta tvornica dislocirati u BiH, odakle će se proizvoditi za tržište CEFTA-e, Turske i drugih zemalja, sa kojima BiH ima preferencijalni sistem.

„U svakom slučaju treba pozitivno gledati na ovaj ulazak. Naravno da će se u narednoj godini osjetiti kriza, zbog agroindustrijskih proizvoda - mlijeka i mliječnih proizvoda, koje nećemo moći izvoziti u dovoljnim količinama“, rekao je Bojić novinarima.

Ohrabrujuće je, po njegovim riječima, da je Institut za akreditaciju BiH (BATA) dobio ovlaštenje da može učiniti efikasnijim laboratorije u BiH, kojih je u Republici Srpskoj četiri, a u Federaciji BiH pet i koje će izdavati certifikate o kvalitetu proizvoda iz BiH.

Vanjskotrgovinska komora je, po riječima ekonomskog analitičara Komore Duljke Hasića, napravila odgovarajuće pripreme privrednih subjekata BiH, kako u oblasti industrije, tako i u oblasti agroindustrijskog kompleksa, u vezi primjene standarda.

Naglasio je da vremenski period od 1. januara do 1. jula naredne godine ostavlja mogućnost BiH da može nastaviti sa ovim aktivnostima, kako bi privredni subjekti BiH što "bezbolnije" prebrodili taj period i lakše ušli u proces plasmana svojih proizvoda, kako na tržište Hrvatske, tako i EU.

„Danas ćemo razgovarati i o Zakonu državne pomoći i predstaviti učesnicima seminara kako i na koji način aplicirati za ova sredstva, ali ćemo od vlasti u BiH tražiti da se javni novac usmjeri u projekte i u preduzeća na transparentan način, kako bi postigli ravnomjerniji ekonomski razvoj BiH“, istakao je Hasić.

Savjetnik generalnog sekretara VTKBiH Igor Gavran rekao je da se oni propisi koji su usvojeni, što je bio najveći dosad učinjeni pozitivni korak, moraju implementirati te da se moraju  donijeti i potrebni podzakonski akti.

„EU jeste zadovoljna kada imamo usklađenu regulativu, ali to nije ni izbliza dovoljno ako se ona ne primijeni na terenu“, istakao je Gavran te dodao da nadležni u BiH do 1. jula, kada Hrvatska pristupa EU, mogu završiti veći dio posla, dok se druge stvari mogu, uslovno rečeno, premostiti.