Direktna strana ulaganja u BiH u iduće tri godine, nakon pada u prethodnom periodu, trebalo bi da se kreću od 1,6 odsto u ovoj godini do 2,3 odsto BDP-a u 2020. godini.
U informaciji o perspektivama za BiH 2018 - 2020. godine, koju je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, navodi se da bi strana direktna ulaganja u 2018. godini trebalo da budu oko 1,9 odsto BDP-a.
"Ako bi došlo do promjene cijena na tržištu i povoljnijih uslova, moguć je početak realizacije više projekata iz oblasti elektroenergetike, koji su ranije odgođeni, a to su termoelektrane 'Ugljevik 3' i 'Ulog' i hidroelektrana 'Mrsovo'", istakli su u Direkciji.
Povećanje ulaganja bi trebalo da bude i u 2019. godini i to na do 2,1 odsto BDP-a, dok bi u 2020. godini iznosila 2,3 odsto BDP-a.
"Uz nastavak ulaganja u elektroenergetske objekte, značajnija strana sredstva bi mogla donijeti i ulaganja u autoputeve na principu javno-privatnog partnerstva, uz početak izgradnje autoputa Banjaluka - Prijedor - Novi Grad u dužini od 80 kilometara", istakli su u Direkciji. Dodali su da u izradi projekcije nije uzeta u obzir moguća privatizacija dijela "BH Telekoma" i "HT Telekoma", za koje još nije donesena odluka.
U informaciji se dodaje i da bi nastavak izgradnje rezidencijalnih naselja u okolini Sarajeva takođe trebalo da doprinese povećanju stranih direktnih ulaganja.
Prema podacima Centralne banke BiH za 2016. godinu, strana direktna ulaganja su iznosila 460,6 miliona maraka, što je smanjenje od 10,8 odsto u odnosu na godinu ranije, nastavljajući trend pada ulaganja iz prethodne godine.
U Direkciji su naveli da je do pada došlo dijelom zbog trenutne situacije u svijetu, ali i slabe konkurentske pozicije BiH u regionu.
"Na pad ulaganja je uticalo i slabo poslovno okruženje u BiH, indeksi konkurentnosti Svjetske banke prema kojima je BiH nisko rangirana. Došlo je i do zastoja u izgradnji najavljenih novih velikih energetskih i infrastrukturnih objekata", istakli su u Direkciji.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović je rekao da je Direkcija uvijek optimistična i da za pojedine projekte nije realno očekivati da budu realizovani.
"Ozbiljne investicije traže vrijeme, sigurnost i perspektive i mogućnosti za plasman na domaćem i drugim tržištima. Planirane investicije, iako se dese, nemaju veliki efekat na zapošljavanje radnika, a najveći problem BiH je velika nezaposlenost i nama trebaju industrije koje zapošljavaju ljude", istakao je Pavlović.
|
Opasnosti Opasnosti od smanjenja ulaganja se najviše ogledaju u vidu odustajanja od izgradnje velikih elektroenergetskih objekata, kao i odsustvu stranih ulagača u procesu privatizacije državnog kapitala. "U tom slučaju bi se učešće stranih direktnih ulaganja kretalo po nešto nižim stopama. Jedan od značajnijih uticaja na smanjenje bi svakako imao očekivani pad privrednog rasta Kine, koji bi se odrazio kroz smanjeno učešće u kreditiranju infrastrukturnih i energetskih objekata", istakli su u Direkciji. |
