Javne nabavke u BiH i dalje netransparentne i diskriminirajuće

Javne nabavke u BiH su netransparentne, diskriminirajuće, ne podstiču konkurenciju i nesvrsishodne su. Također, kroz javne nabavke dolazi do transfera značajne sume novca iz javnog u privatni sektor. Ovi postupci su izuzetno podložni korupciji i različitim zloupotrebama , istaknuto je danas u Sarajevu na konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni rezultati monitoringa transparentnosti i integriteta javnih nabavki u BiH.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH predstavljajući rezultate monitoringa javnih nabavki u BiH kazao je kako je u zadnjih pet godina preko 13 milijardi KM utrošeno za javne nabavke roba, radova i usluga.

"Cilj projekta 'Da javne nabavke postanu javne', jeste da se dokumentuju na relevantnom uzorku različiti oblici kršenja Zakona o javnim nabavkama, kako bi se stvorio snažan osnov za zagovaranje pune transparentnosti postupaka javnih nabavki", kazao je Miraščija,  te dodao kako je projekat dokumentovao različite oblike kršenja Zakona o javnim nabavkama.

Pojasnio je kako je tim monitora, koji sačinjavaju, Fond otvoreno društvo BiH, Razvojna agencija Eda Banja Luka, Transparency International BiH,  Centar za istraživačko novinarstvo BiH i UG "Tender" Banja Luka u periodu april-septembar 2017. godine vršio monitoring 173 ugovorna organa putem praćenja 1566 javnih nabavki.

"Ugovorni organi podijeljeni su na 16 nivoa što je osiguralo da proces obuhvati sve nivoe vlasti u BiH."

Bojana Kovačevića iz Razvojne agencije Eda govoreći o rezultatima monitoringa integriteta ugovornih organa u BiH, kazao je  da je kod 26,7 posto ugovornih organa utvrđene kritične prakse, kod 38,7 posto ugovornih organa loše prakse, kod 16 posto dobre prakse, dok je nekategorisanih 18,7 posto ugovornih organa.

Kritične prakse, pojašnava, predstavljaju obrasce ponašanja i prakse koje treba zaustavljati, sprečavati i javno osuđivati. Loše prakse predstavljaju obrasce ponašanja i prakse koji treba pojačano pratiti i poboljšavati, a dobre prakse predstavljaju dobre primjere i odsustvo značajnijih rizika integriteta ugovornih organa.

Rezultati monitoringa transparentnosti ugovornih organa pokazuju da u aprilu ove godine 43 posto ugovornih organa nije na svojoj internet stranici imalo zakonom obavezan plan javnih nabavki. I poslije urgencija, 25 posto ugovornih organa uopšte nije imalo plan nabavki, a vršili su nabavke. Više od 16 posto praćenih nabavki ugovorni organi su proveli nezakonito, jer nisu imali ni plan nabavke, ni odluku kao što propisuje Zakon o javnim nabavkama. Tako je bez plana i odluke, kako je kazala  Aleksandra Martinović iz  Transparency Internationala BiH, utrošeno najmanje 10,8 miliona KM.

Da monitoring već daje rezultate, ukazuje podatak da je, poslije urgencija, do septembra ove godine još 55 ugovornih organa dodalo planove javnih nabavki na svoje internet stranice.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo,  samo su neki od identifikovanih i prezentovanih brojnih primjera kritične, odnosno loše prakse u procesu javnih nabavki. Istaknute su i pohvale određenih ugovornih organa, odnosno konkretnih postupaka javnih nabavki Ministarstva finansija i trezora BiH, Regulatorne agencije  za komunikacije BiH, Brčko Distrikta, te šest praćenih ugovornih organa u Zeničko-dobojskom kantonu.

Naredna konferencija za medije na kojoj će se dati nalazi monitoringa koji su u vezi sa tenderskom dokumentacijom/korigovanjem tehničkih specifikacija održati će se u Banja Luci, 16.10. 2017.

E. Ko.