Edukacija kadra za potrebe tržišta rada mora biti prioritet školstva

Jedan od glavnih problema na bh. tržištu rada je što kadar koji izlazi iz obrazovnih institucija ne može zadovoljiti potrebe poslodavaca.

Naime, u većini škola su zadržani smjerovi za edukaciju kadrova kojih već odavno nisu traženi na tržištu. Iako čak i kada uvedu tražene smjerove škole često nisu opremljene sa novim, sofisticiranim strojevima te nakon što izađu iz obrazovne institucije kompanije moraju uložiti dodatna sredstva za edukaciju tih kadrova.

Snježana Kopruner, direktorica "GS tvornica mašina Travnik", je navela da je 50 posto zavarivača koje su oni zaposlili završilo srednju školu za automehaničara.

''Država je jednom potrošila novce da se oni iškoluju za automehaničara, ali oni ne znaju ništa o zavarivanju i kada dođu kod nas moramo ih obučavati za tu profesiju. Zavarivanje nije nikakav težan proces i uz dobrog majstora zavarivača mogu za pola godine naučiti raditi jednostavnije poslove, ali tu imamo dva puta ulaganje u ovaj kadar'', navodi Kopruner.

S druge strane škole se žale da što se tiče opremanja učionica novom, sofisticiranom opremom imaju problem jer ministarstva obrazovanja često nemaju dovoljno novca, a ponekad i sluha da unaprijede stanje u školstvu.

No, kako se ipak može popraviti stanje pokazuje sjajni primjer "Srednje mašinsko-tehničke škole" u Sarajevu koja je kroz različite projekte uspjela, u sklopu škole, osnovati i opremiti Centar za nove tehnologije.Ova škola sada ima pet CNC strojeva, četiri specijalizirana kabineta, 8 kabineta koji su opremljeni računarima i internetom.

No, očito je da bi škole to uspjele moraju imati pojedinca koji želi nešto promijeniti i koji se stalno educira. 

Hajrudin Granulo, direktor ove škole, kaže za Akta.ba da ovaj proces nije lagan i da treba uložiti puno truda. Ipak, za njih se taj trud isplatio jer su usprkos krizi upisa na metalska zanimanja, koja je prisutna u čitavoj BiH, uspjeli privući učenike i čak podići upisnu kvotu.

''Nakon inoviranja nastavnih planova i programa i uvođenja smjerova konstruktor na računaru i CNC programer porastao je interes učenika za upis, ali i kvaliteta učenika koji se upisuju'', navodi on za Akta.ba.

Kaže da su kao škola uradili sve da bi osmislili kvalitetan program i privukli učenike.

''Cilj nam je da naši učenici budu stručni i spremni za tržište rada te da njihovo znanje nije zastarjelo tako da se odmah nakon završene škole mogu uključiti na tržište rada. Ovim smo željeli zadovoljiti potrebne poslodavca za obučenom radnom snagom kao što su programeri i konstruktori'', navodi Granulo.

Saznajemo da planiraju u idućem razdoblju, kroz različite projekte, nabaviti i druge strojeve kao što su one za lasersko rezanje, plazma rezanje, 3D printanje. 

Naš sugovornik smatra da je bitna stalna edukacija zaposlenika. Navodi da je i on sam prošao obuku za CNC programiranje i rukovanje strojevima. Zatim je to znanje prenio na nekoliko kolega u školi.

Nakon toga su njihove planove i programe prenijeli školama u Vogošći, Ilijašu i Hadžićima tako da su i oni sada uveli te smjerove, ali još nisu nabavili svu opremu.

"To je svakako problem jer Ministarstvo nema dovoljno sredstava da opremi škole sofisticiranom opremom. Ali se može startati sa simulatorima preko kojih učenici mogu programirati i vidjeti simulaciju dok škole ne uvedu nove strojeve", navodi on. 

Što se tiče suradnje sa firmama, navodi, da ne postoji organizaran sustav prakse. No, pošto su oni tehnička škole i nemaju zanate u njihovom Centru imaju sve što učenicima treba za praksu.

NABAVKA OPREME ČESTO VELIKI PROBLEM

Granulo kaže da put  nije lak, ali se se može apliciranjem na IPA i ostale fondove EU, uz pomoć razvojnih agencija, uraditi kvalitetno projekt koji će investitori prepoznati. Tako je bilo u njihovom slučaju.

"Kada se jednom uđe u to lako ga je poslije razvijati. Što se tiče države i Ministarstva oni vjerojatno nemaju mogućnosti da opreme ovakve kabinete. Ali to nije nemoguće", kaže naš sugovornik. 

Smatra također da Ministarstvo treba da analizirati i vidjeti koje škole imaju potencijal, a koje ne i onda krenuti sa mrežnim ulaganjem. "Ova škola može buti centar oko kojeg se razvijaju sve druge škole i kojima ona može pomoći u prenosu znanja i iskustva i na taj postići razvoj šire zajednice", mišljenja je on. 

Granulo smatra da je budućnost i države i stručnih škola u praćenju i prilagođavaju svim promjenama u IT sektoru, softveru i opremi.

D.Kozina