BiH okreće novu stranicu u komuniciranju o procesu pristupanja EU

Oko 80 posto građana BiH podržava pristupanje BiH EU, no analize pokazuju da u zadnje tri godine postoji pad podrške od 8,8 posto.

Analize također pokazuju da sve ovo ukazuje da dosadašnji neravnomjeran napredak BiH u procesu europskih integracija, uz medijsko izvještavanje i javnost koja ne razumije proces europskih integracija, utiče na formiranje ovakvog stava javnosti.

Provedena istraživanja javnosti ukazuju da građani u BiH (ispitanici uzorka 1200+) kontinuirano odgovaraju da nemaju dovoljno informacija o procesu europskih integracija.

Zbog svega toga, te očekivanog statusa kandidata, BiH se odlučila na izradu nove Strategije komuniciranja o procesu pristupanju Europskoj uniji – od kandidatskog statusa do članstva, koja se trenutno nalazi u procesu javnih konzultacija.

Kako stoji u novom Nacrtu Strategije glavna poruka u komuniciranju o procesu europskih integracija BiH bit će da je pristupanje Europskoj uniji šansa za unaprjeđenje kvaliteta života u BiH.

''Ova poruka će biti inkorporirana u svaku komunikacijsku aktivnost u procesu pristupanja te prihvaćena i korištena od svih nositelja aktivnosti, ali i partnera u provođenju ove Strategije. Poruke namjenjene specifičnim ciljnim javnostima će biti prilagođene i precizirane godišnjim akcionim planovima, ovisno o fazama procesa pristupanja i potrebama komuniciranja tog procesa'', navodi se u Nacrtu Strategije.

GLAVNA PORUKA JAVNOSTI U PROCESU INTEGRACIJA: EU ŠANSA ZA UNAPRJEĐENJE KVALITETA ŽIVOTA U BIH

O prednostima i nedostacima samog procesa koji se do sada provodio SWOT i analiza okruženja, koju je radila Direkcija za europske integracije BiH, su pokazale je da je komuniciranje prema medijima, poslovnoj zajednici i mladima najpotrebnije jer je interes ovih javnosti i njihova povratna reakcija na niskom nivou, a njihov potencijal kao multiplikatora najveći.

Također je i (ne)komuniciranje prema jednoj od ključnih ciljnih javnosti – donositeljima  i provoditeljima odluka uticalo na ovakav postotak realizacije te bi stoga preusmjeravanjem fokusa i segmentiranjem ove javnosti, dosadašnji strateški pristup bio djelotvorniji, navodi se u analizi.

Analiza je također pokazala da specifične europske teme do sada nisu pokazale atraktivnim sa dnevnog aspekta te kao takve ne garantraju "prime time“ odnosno naslovnice u dnevnom tisku  i portalima.

"I sama situacija u medijskom prostoru je takva da događaji i dešavanja u procesu europskih integracija imaju karakter vijesti ukoliko su senzacionalističke, a ne informativne i edukativne.Ovakav način medijskog izvještavanja zahtijeva promjenu pristupa nositelja aktivnosti informiranja o procesu europskih integracija u BiH, jednako kao i pristupa u medijskom izvještavanju koji može bitno uticati na javnosti u cjelini", navedeno je u Nacrtu nove Strategije komuniciranja.

Kao jedna od slabosti navedeno je nepostojanje proračunskih sredstava za komuniciranje o procesu europskih integracija kao i izostanak učešća institucija u procesu komuniciranja o EU,a tu je stav građana koji ne vide EU kao pokretača promjena.

Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije za europske integracije, za Akta.ba kaže da je Strategija komuniciranja dokument koji, kako mu i naziv kazuje, strateški pozicionira komunikaciju o integraciji BiH u EU.

"Strateško u komunikaciji ima dodatni značaj jer integracija obuhvata sve aspekte života, tematski je vrlo disperzirana, odnosi se na cjelokupno društvo kao najveću moguću ciljnu grupu, a realizira se ograničenim resursima", navodi ona. 

Nacrt nove Strategije koji je Direkcija pripremila u suradnji sa institucijama BiH donosi odmak u odnosu na aktualnu Strategiju.

"Nova Strategija predviđa da se o procesu integriranja komunicira specifičnim porukama prilagođenim ciljnim grupama, umjesto općim porukama namjenjenim svim ciljnim grupama. Razlog je u tome što integracija u EU u različitom obimu i na različit način interesira poslovnu zajednicu, studente, civilno društvo, nezaposlene ili neku drugu ciljnu grupu. Nacrt nove Strategije, također, predviđa da nosilac komunikacije ne bude samo jedna institucija (kao što je do sada bila Direkcija), već da o procesu komuniciraju sve institucije u čijoj je nadležnosti određena tema ili segment integracije, čime se postiže bolja pokrivenost i desperziranost komunikacije", navodi Kavaz -Siručić. 

Naglašava da je temeljni cilj Strategije da izgradi sustav komuniciranja koji će osigurati bolje razumijevanje procesa integriranja u EU i podršku javnosti pristupanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.  

NOVA STRATEGIJA PREDVIĐA UKLJUČIVANJE SVIH INSTITUCIJA U PROCES KOMUNICIRANJA O PRISTUPANJU BIH EU

Amela Hrasnica, službenik za komunikacije Vanjskopolitičke inicijative BH, za Akta.ba navodi da izrada Strategije komuniciranja o pristupanju BiH Europskoj uniji važan korak u osiguravanju što većeg razumijevanja i podrške građana BiH procesa integracija te izazova i prednosti koje predstoje.

Dodaje da odluka o izradi nove Strategije jasno upućuje na potrebne promjene dosadašnjeg komunikacijskog pristupa kako bi se na relevantan i adekvatan način prenijele ključne poruke, imajući u vidu da je javnost suočena s mnogim, često kontradiktornim izjava bh. zvaničnika.

''Jedinstvene poruke i ujedinjeni način komuniciranja je ključan za razumijevanje reformskih procesa te većoj uključenosti građana BiH. Pohvalno je što nova Strategija predviđa uključenost svih institucija (nakon sticanja kandidatskog statusa) u skladu s njihovim nadležnostima i djelokrugom rada, u komunikacijski proces'', navodi ona.

Izražava nadu da će novi pristup pružiti mogućnost direktnijeg strateškog komuniciranja te pomoći institucijama u njihovom daljnjem radu kako bi se zaista pokazalo da je process EU integracija prilika za unapređenje kvalitete života u BiH.