Kongresni turizam u BiH - sektor velikog potencijala bez evidencije i statistika

BiH se posljednih godina posebno razvija u kongresnom turizmu, odnosno poslovnim okupljanjima i putovanjima. To je turistički sektor velikog potencijala koji omogućava profitabilno poslovanje izvan sezone.

Ipak, kongresni turizam, kao i drugi posebni oblici turizma u BiH/FBiH nije na zavidnoj razini, ali postoje tendencije rasta i razvoja, kaže na početku razgovora za portal Akta.ba Krunoslav Šetka, stručni suradnik za posebne oblike turizma u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Kako navodi, još uvijek robujemo konceptu razvoja masovnog turizma koji su razvijene svjetske turističke destinacije napustile prije više od trideset godina.

"Kongresni turizam, kao i svi drugi posebni oblici turizma koji utječu na produljenje ljetnje i zimske turističke sezone, predstavljaju glavne značajke suvremenog načina promišljanja turizma, koji nadopunjava, a jednim dijelom se i suprotstavlja, masovnom turizmu – koji je u svojoj biti orijentiran isključivo na sezonu i ne sadrži, u najvećoj mjeri, značajke održivog razvoja turizma, koji je orijentiran na zaštitu i očuvanje okoliša, odnosno prirodne i kulturne baštine", ističe on.

Za razliku od susjedne Hrvatske čiji Institut za turizam vodi evidenciju i statistiku svih relevatnih podataka važnih za ovaj sektor, u BiH je nemoguće dobiti iste.

Na pitanje da li imaju podatak koliki su prihodi bili u protekloj godini od kongresnog turizma, Šetka navodi da nemaju jer se statistička evidencija (od strane Federalnog zavoda za statistiku FBiH) ne vodi po posebnim oblicima turizma.

Osim ovog, nismo uspjeli dobiti podatak ni da li je i koliko zapravo prosječna potrošnja poslovnog gosta veća od ostalih gostiju, jer statistika Federalnog zavoda za statistiku FBiH, koja je relevantni službeni izvor statističkih podataka za turizam, ne vodi takvu evidenciju. Isti odgovor smo dobili i od Agencije za statistiku BiH.

Također, ne postoji podatak koliko je u BiH protekle godine održano poslovnih skupova - kongresa, konferencija i kolike prihodi donosi ovaj vid turizma.

HOTELI KOJI PREDNJAČE

U potrazi za približnim podacima, poslali smo upite na nekoliko bh. hotela koji ulažu značajna sredstva u razvog ovog vida turizma.

Hotel Europa, primjerice, predstavlja dobar primjer razvoja kongresnog turizma u FBiH s nekoliko različitih kongresnih dvorana koje mogu primiti zavidan broj posjetitelja, sa svom potrebnom opremom za nesmetan razvoj kongresnog turizma.

Prosječna dužina boravka gostiju u njihovom hotelu je 2-3 dana, prosječna popunjenost kapaciteta 70-90%, raspolažu sa 6 konferencijskih dvorana od 50 – 350 mjesta s pratećom audio i vizualnom opremom; okvirni broj održanih kongresa tokom jedne godine je preko 1.000, dok 50% gostiju kao glavni motiv boravka u hotelu navodi prisutnost konferencijama, seminarima i treninzima.

Tu je i Hotel Hills Sarajevo, Congress & Termal Spa Resort, koji je prvenstveno kongresni hotel sa najvećim kongresnim kapacitetima u BiH. Najveća kongresna dvorana u hotelu Hills je zapravo i koncertna dvorana, za cca 1200-1500 mjesta, a koja je opremljena najmodernijom tehničkom opremom za relizaciju najzahtjevnijih događaja uz minimalno opterećenje klijenta. Pored velike kongresne dvorane Hotel Hills je obezbijedio i manje konferencijske sale za organizaciju manjih skupova, seminara, treninga, edukacija. Ukupan broj kongresnih sala u hotelu Hills je 15.

Nermina Sefer, direktorica ovog hotela za portal Akta.ba kaže da je teško dati broj o održanim poslovnim skupovima u hotelu jer su pored konferencija i edukativnih evenata organizovali i nekoliko korporativnih zabava koje također spadaju pod poslovne skupove.

Po njenim riječima, poslovni gosti kao i ostali gosti hotela (turisti sa kratkim boravkom ili gosti koji dolaze na duži odmor) imaju različit prag potrošnje i to u zavisnosti od sezone, dužine boravka, namjene boravka, tako da je teško uporediti konkretnu potrošnju jednih i drugih.

"BiH kao zemlja na raskrsnici istoka i zapada zasigurno ima potencijal za daljnju ekspanziju ovog tržišta, ali za to je potrebno prevenstveno uticati i na svijest naših ljudi te institucija BiH koje organizuju Konferencije i seminare u susjednim državama umjesto da novac iz bužeta ostave u BiH i to po puno manjim cijenama. Naravno, potrebno je i konstantno u svijet odašiljati pozitivne informacije o državi, prezentirati njene prednosti i njene ljepote, te na taj način privući što je moguće više internacionalnih organizacija i kompanija za korištenje poslovnih  kapaciteta u BiH", ističe Sefer.

LAGANI PORAST MICE TRŽIŠTA​​​

Ivica Božić, direktor Hotela Termag ističe da kongresni koncept poslovanja zauzima vrlo značajan udio u njihovom godišnjem prometu. "Izuzetno je zastupljen, ali je ponuda i potražnja uslovljena i orijentisana na vansezonski dio godine 15.03.-20.12. budući da tokom zimske sezone dajemo primat individualnoj tražnji zbog bolje iskorišćenosti i popunjenosti po smještajnoj jedinici", navodi Božić.

Dodaje da su u prethodnoj godini održali preko 250 manjih ili većih poslovnih skupova ( konferencija, simpozija, seminara, kongresa, okupljanja i sl.), te da ukupan benefit iznosi cca 50% u odnosu na ukupan godišnji promet.

Komentarišući prosječnu potrošnju poslovnog gosta, Božić ističe da je ona u osnovi značajno manja u odnosu na individualnog gosta i ista zavisi direktno od koncepta samog događaja na osnovu kojeg je gost došao u hotel. "Potrošnju diktira organizacija, kompanija  ili institucija koja organizuje sam event jer u 90% oni pokrivaju vanpansionske troškove učesnika tako da sve ovisi o projektovanom budžetu. Individualni gosti, naročito tokom zimske sezone, ostvaruju značajno veću potrošnju od poslovnog gosta", objašnjava nam direktor Termaga.

Kada je riječ o hotelu Blanca Resort & Spa, poslovne grupe ili tzv. MICE segment je u ovom hotelu zastupljen sa oko 20% od ukupnog broja noćenja, kada govorimo o 2017. godini.

"Broj poslovnih skupova, a radi se o grupama raznih profila (veličini grupe, izvoru financiranja, trajanju boravka, korištenim uslugama, budžetu...) se kreće na nivou od oko 150 dešavanja, u prošloj godini. Ako uzmemo prihod od MICE tržišta i usporedimo ga sa ukupnim prihodima, on bilježi lagani rast u odnosu na ostvarena noćenja što govori da se prosječna cijena smještajne jedinice (ADR) korigirao naviše", kaže nam direktor ovog hotela Filip Ćurak. Napominje da je teško reći da li je potrošnja poslovnog gosta veća ili manja u donosu na ostale goste, jer su vrlo velike razlike u budžetima od grupe do grupe.

"One se ponekad razlikuju i do 50% po gostu. Osim toga razlike u potrošnji gostiju postoji i ovisno o dobu godine odnosno o sezoni", naglašava Ćurak, dodajući da su prostor za daljnji rast ovog segmenta prepoznali još 2014. godine kada su kroz feasibility studiju odredili strateške tržišne segmente kao i potrebu za proširenjem kongresnih kapaciteta.

"Nažalost, nesređeni imovinsko-pravni odnosi na cijelom platou Babanovca ne idu u prilog našim planovima", dodaje on.

Hoteli ilidža su 2013. godine također prepoznali da je kongresni turizam iznimno bitan segment turističke industrije koji doprinosi značajnijem prometu u ovoj privrednoj grani. Tada je otvoren centar površine 2500 m2 i ima 11 sala. Najveća sala je kapaciteta 1050 mjesta, tu su zatim sale sa 760 mjesta, 600, 460, dvije sale sa po 300 mjesta, jedna sala sa 280 mjesta, te još dvije sa po 160 mjesta. Najmanja sala može primiti 80 osoba.

Anca Cristea, generalna menadžerica Tarčin Forest Resort and Spa - MGallery by Sofitel, kaže za naš portal, da je kongresni turizam rastuća industrija generalno, a kod njih konkreno vrlo potencijalan, rastući segment poslovanja i ključni generator prihoda.

"Vrlo smo svjesni činjenice da su poslovni korisnici jedna izrazito zahtjevna ciljna skupina, tako da kontinuirano radimo na unapređenju naše ponude, resursa i usluga u ovom dijelu. Cilj nam je pozicionirati se kao jedan od TOP ponuđača u kongresnom turizmu, a za to je potrebno isporučiti jedan cjelovit, vrhunski miks kvalitete usluge, dobrih konferencijskih kapaciteta i opreme, odličnih uslova smještaja i restoranske ponude", navodi ona.

Poslovni skupovi koji su održani u ovom hotelu su ključna prihodovna stavka i generisali su oko 60% do sada ukupno ostvarenog prihoda. "Što se tiče potrošnje jednog gosta iz poslovnog segmenta, ona je je u prosjeku za 20% veća od potrošnje koju evidentiramo kod gostiju koji koriste hotelske usluge u svrhu odmora", kazala je Cristea.  

PROSTORA ZA EKSPANZIJU IMA 

Dakle, prostora za daljnju ekspanziju ovoga tržišta ima, ali je potrebno najprije stvoriti prihvatljiviju poslovnu klimu poslovanja u FBiH, ali cijeloj zemlji, pa i okruženju.

Shodno tome, opći zaključak sagovornika je da je za bolji razvoj kongresnog turizma potrebno prvenstveno uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu koja će poticati razvoj ovog vida turizma.

"Mislimo na suvremeno opremljene kongresne dvorane, kao i na veći broj istih, ali i na sve pripremne radnje koje će dovesti sudionike kongresa u određeni hotel ili smještajni objekt. Potrebno je poticati stratešku poslovnu suradnju kroz koju će poslovni ljudi htjeti rado doći u određenu destinaciju kako bi mogli ostvariti svoje poslovne planove i ideje", zaključuje Šetka.

S. Bijedić