Otpad životinjskog porijekla treba zbrinjavati u skladu sa europskim principima

02.04.2018 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Akta.ba

Otpad životinjskog porijekla treba zbrinjavati u skladu sa europskim principima

U toku su projekti sa ciljem rješavanja problema zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla u BiH.

U cilju rješavanja problema zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla u BiH, kao trajno rješenje, Delegacija Europske unije u BiH je u junu 2016. godine potpisala ugovor sa vodećim partnerom EPRD-om, iz Poljske, za izradu projekta pod nazivom: Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH.

"Izrada Projekta počela je u junu 2016.godine, a projektni tim ima obavezu, za dvije godine rada, da na osnovu pokazatelja od proizvođača otpada, nadležnim organima u BiH, dostave Projekat sa svim pokazateljima i prijedlogom najpogodnijih riješenja za zbrinjavanje otpada", kazao je za Akta.ba Selim Babić, direktor Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća "RAD" iz Sarajeva.

Sveukupni cilj ovog dvogodišnjeg projekta, je obezbijediti visoki nivo zaštite javnog zdravstva i zdravlja životinja u BiH. Jedan od prijedloga tima na izradi Projekta je da se na nivou BiH, obezbijede jedan do dva objekta za preradu otpada. Skupljanje otpada obavljalo bi se na sabirnim punktovima.

Ukupan budžet za ove aktivnosti je 1.673.000 EUR (koji finansira EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć - IPA 2012), a EPRD je vodeći partner u konzorciju u koji su također uključeni Energozelena, FORNAL i Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Registar

S druge strane, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS (MPUGiZO KS) je finansijer drugog projekta "Izrada registra otpada životinjskog porijekla u Kantonu Sarajevo" kroz program za finansiranje/sufinansiranje projekata neprofitnih organizacija i udruženja iz oblasti zaštite okoliša sredstvima Budžeta KS za 2017. godinu. Projekat je započeo u oktobru 2017. godine, a implementira ga Centar za okolišno održivi razvoj (COOR) Sarajevo.

Kroz ovaj projekat "Izrada registra otpada životinjskog porijekla u KS" priprema se registar, koji će se popunjavati podacima koji se dobiju od određenih proizvođača otpada putem anketiranja.

"Registar otpada potreban je nadležnim službama entiteta, kantona i općina, a sve u cilju da se na osnovu pokazatelja iz registra i planiranih količina otpada, obezbjede uslovi da se otpad počne zbrinjavati na propisane načine", dodao je Babić.

Zakonom propisani objekti za neškodljivo uklanjanje otpada životinjskog porijekla su: spalionice, jame- grobnice i groblja za životinje. Kanton Sarajevo ima sanitarnu deponiju Smiljevići gdje se dnevno odlaže i na desetine tona otpada raznih vrsta.

"Otpad životinjskog porijekla, u koji spadaju i prehrambeni artikli sa proteklim rokom upotrebe, za sada, se neškodljivo uklanjaju na odvojenom mjestu uz komunalni otpad. Nakon istovara otpad se sabija sa mašinom kompaktor, nakon čega se presipa sa slojem raspoložive zemlje u tankom sloju. Leševi životinja i manje količine otpada koji nije zapakovan u ambalažu, neškodljivo se uklanjaju naizmjeničnim ubacivanjem u dvije jame-grobnice na deponiji (betonske, vodonepropusne jame), koje se zaključavaju i koje su pod stalnim nadzorom unutarnje službe bezbjednosti", objasnio je Babić.

Nakon neškodljivog uklanjanja, dalje je pojasnio, cjelokupni postupak se evidentira u dnevnik rada u kome se navodi: podnosioc zahtjeva za uništenje, šifra i ketegorija otpada, količina otpada, mjesto uklanjanja (jame grobnice ili ploha deponije), uz prilog popunjene propratnice i rješenja inspekcije (ako je naredila neškodljivo uklanjanje).       

"Mišljenja smo da će nadležni organi, nakon izrade projekta, ozbiljno shvatiti problem i da će pristupiti stvaranju uslova da se otpad životinjskog porijekla počne zbrinjavati na načine i u skladu sa europskim principima rada, jednog od uslova za pridruživanje naše zemlje zemljama EU", zaključio je Babić.

M.R.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI