Ko ima plaćeno bolovanje u FBiH, ko ga zloupotrebljava?

U pravilu, bolovanje bi se trebalo koristiti samo u slučajevima kada uposlenik ne može zbog bolesti raditi, već mora na liječenje.

Međutim, praksa je pokazala da se bolovanje koristi i kada nema opravdanja za to, odnosno, zloupotrebljava se. Za vrijeme bolovanja određeni procenat novca se odbija od plaće. Međutim, opet ne svima. Jedni dobijaju cijelu plaću i za vrijeme bolovanja, poput državnih službenika.

Za bolovanje naknada u visini neto plaće

"Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH propisano je da državni službenik i namještenik ima pravo na naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) do 42 kalendarska dana u visini njegove neto plaće isplaćene za prethodni mjesec. Naknada plaće za bolovanje preko 42 dana ostvaruje se po propisu kantona kojim se uređuje naknada za ovo bolovanje, s tim da razliku do pune plaće isplaćuje organ državne službe Federacije, kantona, grada i općine u kojem se državni službenik ili namještenik nalazi u radnom odnosu. Rukovodilac organa državne službe dužan je donijeti pravilnik o plaćama i naknadama koji je u skladu sa ovim odredbama", rekao nam je Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH.

Objašnjava nam kako je Kolektivnim ugovorom propisano da državni službenik i namještenik ima, između ostalog, pravo na naknadu za bolovanje.

Dževad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja FBiH, kaže da se u njihovoj profesiji ne isplati biti na bolovanju.

"Od kantona do kantona različiti su propisi kada je riječ o odbijanju od plaće zbog bolovanja u prosvjeti. Uglavnom, umanjuje se plaća radnicima u vrijeme bolovanja. Kada je na bolovanju, zaposleni ima pravo na 80 posto od plaće. Imaju odluke vlade po kojima se isplaćuje bolovanje, preračunava se koliko je satnica umanjena. Tu se ne može iz rukava reći, da li je to deset, 15 KM ili više, ovisno o broju dana na bolovanju. Suština je da se umanjuju plaće. Do 42 dana bolovanja je jedno obračunavanje, a poslije 42 dana je drugo, ide na zdravstveni fond i značajnije je umanjenje plaće", govori nam Hadžić.

Osvrnuo se i na korištenje godišnjeg odmora.

"Postoji fama oko godišnjeg odmora prosvjetnih radnika. Mnogi znaju reći kako mi imamo tri mjeseca odmora i više, što nije tačno. Nastavno osoblje godišnje ima pravo na mjesec dana odmora, a ostalo osoblje i manje", priča Hadžić.

Pričali smo i sa Harunom Drljevićem, predsjednikom Ljekarske komore Federacije BiH.

"Definitivno, u našoj branši se ne isplati biti na bolovanju. Također, razlika je kada ste na bolovanju 42 dana i više od toga. Kažem vam iz ličnog iskustva jer sam imao operaciju koljena i morao sam se duže oporavljati. Bolovanje se nama odbija isto i kao vodoinstalateru. Ukoliko nam treba dan - dva, onda mi to kompenziramo dežurama, ali svako duže odsustvo se odbija od plaće",   ispričao nam je Drljević.

Upitali smo ga ko njima prepisuje bolovanje, jer su i sami ljekari?

"I ja imam svog porodičnog ljekara. Idem, predam knjižicu, i čekam uredno svoj red da me prozove. I ja ima svoju terapiju koju primam, recimo trebaju mi lijekovi za visok pritisak. A kada idem specijalisti, potrebna mi je uputnica kao i ostalim građanima",  objašnjava nam Drljević.

Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH, kaže kako je korištenje bolovanja široka tema kojom se u posljednje vrijeme često bave, jer imaju slučajeve zloupotreba.

Ne smiju podići pet kg a na bolovanju mijenjaju krovove

"Prisutna je invalidnost koju smo mi rudari donijeli iz odbrambeno-oslobodilačkog rata. Ali događa se tu jako čudnih stvari. Mi već duže vrijeme insistiramo da se korištenje bolovanja podvrgne ozbiljnoj analizi. Imamo grupe koje pokušavaju sve što mogu zloupotrijebiti da bi oni lakše preživljavali u odnosu na ogromnu većinu. Imaju zvanične dokumente po kojima jesu invalidi, recimo, invalidi rada druge kategorije, ali mi znamo da nije tako",  govori Husić.

Naglašava kako će tražiti da se preispita kako ljudi dolaze do tih famoznih bolovanja koja traju po nekoliko mjeseci.

"A mi znamo na kojim radilištima oni izvode određene građevinske radove dok su na bolovanju. Imaju rješenja na kojima stoji da ne mogu podići ni pet kilograma na poslu, a u sredinama u kojima žive  pogađaju poslove oko fasade, mijenjanja krovova, gdje su oni izvršioci radova. E tome će se stati ukraj", rekao nam je Husić.