U BiH ne postoji mogućnost zbrinjavanja animalnog otpada po kategorijama

Osvrnuvši se na tekst objavljen na portalu Akta.ba, a vezan za kategorizaciju nusproizvoda životinjskog porijekla, Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije Grizelj, istakao je da citirani "Pravilnik o utvrđivanju veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za odlaganje, korištenje, sakupljanje, prijevoz, identifikaciju i slijedivost, registraciju i odobravanje pogona, stavljanje na tržište, uvoz, tranzit i izvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i njihovih proizvoda koji nisu namijenjeni prehrani ljudi (Službeni glasni BiH broj 30/12, utorak, 17. 4. 2012 god.)" je samo jedan od dokumenta u slijedu zakonske legislative.

Ko su zagađivači?

"Šta je sa slijedom primjene preuzetih EU Direktiva i radnih instrukcija, imamo i novu Studiju i Strategiju  ABP/AW  za pokazivanje,  ali šta smo naučili i šta koristimo, primjenjujemo u praksi, ništa? Mi imamo sve u zakonima, odlukama, pravilnicima, studijama, strategijama, elaboratima, REAP-ima, LEAP-ima, programima u pisanoj formi,  a šta imamo na terenu? Dnevno preko 500 tona KAT I, KAT II i KAT III, animalnog otpada bačeno, odbačeno, neprofesionalno deponirano u vrtače, okoliš i prirodu, ekocid prve A klase", objasnio je Grizelj.

Dodao je i da Ured/Kancelarija za veterinarstvo BiH tačno znaju ko su zagađivači  jer su "bili u mnogim mesnim industrijama i vršili inspekcijski nadzor sa kolegama iz Dublina i izdali odobrenje za izvoz".

Grizelj smatra da Pravilnik i Odluka citirane u komunikeu Ureda/Kancelarije za veterinarstvo BiH su "nam poznati dokumenti ali se ne spominju EU Direktive, a izdali su dozvole za izvoz po EU Direktivama".

"Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1097/2012 od 23. novembra 2012. o izmjeni Uredbe (EU) br. 142/2011 o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive, u pogledu isporuke nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda između država članica", ispričao je Grizelj.

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica za Akta.ba su nam pojasnili da kada je u pitanju izrada "Strategije upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadomu Bosni i Hercegovini s akcijskim planovima (za period 1.1.2019 – 31.12.2023. godine)", predviđena je i izmjena postojeće zakonske regulative te donošenje nove, a kako je i navedeno sa realizacijom se počinje u januaru 2019. godine.

Odlaganje otpada

"Kategorizacija animalnih nus-proizvoda/animalnog otpada (ANP/AO) se prema Odluci o nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi (Službeni glasnik BiH broj 19/11) vrši u tri kategorije i tačno je određeno koje vrste AO se svrstavaju u koju kategoriju. Kada je u pitanju kategorizacija ANP/AO na mjestu njegovog nastanka, koliko nam je poznato ona se u nekim privrednim društvima provodi djelimično, s ciljem iskorištavanja pojedinih kategorija ANP/AO", pojasnili su iz INZ-a.

Trenutno ne postoji uspostavljen sistem upravljanja sa nusproizvodima životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini, kazali su iz INZa te naglasili da ne postoji zvanično razvrstavanje ANP/AO na tri kategorije u obilježenim spremnicima za pojedine kategorije, obzirom "da u BiH ne postoji mogućnost konačnog zbrinjavanja ovog otpada po kategorijama".

"Pomenutom Strategijom je predviđena izgradnja centralnog postorjenja za rendering za zbrinjavanje ANP/AO 1. i 2. kategorije, u sklopu kojeg bi bilo izgrađeno i postrojenje za zbrinjavanje 3. kategorije ANP/AO", dodali su iz INZ-a.

Grizelj naglašava da bi volio znati, ko, gdje i kad vrši kategorizaciju NŽP i šta se čini s njim poslije kategorizacije.

"Reći ću Vam bacaju sve u divlje, privatne i javne vrtače, čemu onda kategorizacija???", kazao je Grizelj.

Funkcija deponija

Navodi da ništa nije bolje ni na javnim deponijama,  te da čak "Sanitarna" Regionalna deponija Mošćanica Zenica ima u cjenovniku iskazano da je odlaganje životinjskog otpada 2.500,00 KM/t. Za "KJKP RAD d.o.o. Sarajevo - R.J.Deponija i kafilerija", smatra da se također vrši odlaganje životinjskog otpada iako njihova registracija glasi na komunalni otpad iz domaćinstva.

"Ko dozvoljava da se sav "otpad, smeće pa i animalni, industrijski, građevinski, odlaže na deponije"? Zašto deponije, odlagališta, smetlišta i kako ih sve zovemo regionalna, privatna, javna, lokalna nisu u sistemu nadzora veterinarskih inspekcijskih organa, ali i oni koji su odgovorni ne vrše redovan nadzor, jer javašluk koji je prisutan na svim deponijama se može vidjeti na “google“ i shvatiti činjenično stanje", obrazložio je Grizelj.

"Osnovna činjenica koja karakterizira trenutno stanje u BiH jeste da nusproizvode i otpad životinjskog porijekla zbrinjavaju komunalna preduzeća odlažući ga po ugovorenim naknadama na registrovane komunalne deponije ili na smetljišta/odlagališta koja nisu evidentirana u nadležnim organima", dodali su iz INZ-a.

Iz INZ-a kažu da komunalne deponije u BiH uglavnom nisu u mogućnosti da adekvatno zbrinjavaju ANP/AO, a koliko im je poznato jedino JKP Rad Sarajevo ima u funkciji nekoliko jama grobnica za animalni otpad.

"RKD "Mošćanica" Zenica trenutno nije u mogućnosti da zbrinjava ABP/AO, tako da isti i ne prima na deponovanje. Deponije, odlagališta i smetljišta nisu pod nadzorom veterinarske inspekcije, obzirom da trenutna zakonska regulativa to ne omogućava, ondosno u nadležnosti su drugih inspekcijskih organa (kantonalna inspekcija zaštite okoliša i općinske komunalne inspekcije)", objasnili su iz INZ-a.

Kontaktirali smo RKD Mošćanica, te su nam kazali da ne primaju animalni otpad.

"Ni jedna deponija u BiH ne ispunjava osnovne elementarne uvjete tretmana deponijskog plina i procijednih voda, a u sve su uloženi silni novci  i cijela priča se završava nehumano, ekološki  i ekonomski neprihvatljivo odlaganjem otpada, smeća i sve što dođe na deponiju, a želimo u EU", kaže Grizelj, te objašnjava da na mnogim odlagalištima animalnog otpada u Bosni već imamo dugi niz godina i desetine hiljada galebova koji su napravili uz odlagališta nova staništa, "do kada?"

Činjenica je da su sve deponije i odlagališta na višim nadmorskim visinama u odnosu na vodotoke i vodocrpilišta kako za javne vodovode tako i za individualne.

"Ja se ni danas ne mogu napiti vode na najvećem prirodnom vrelu pitke vode "Vrelo Bosne" a da ne govorimo o drugim vrelima", rekao je Grizelj.

Stanje na terenu

Poručio je da mu je stanje na terenu animalnog otpada poznato od 1975 godine i "sve navedeno su činjenice i volio bi da netko pokaže bar dobru volju da se počnemo ponašati sukladno struci i načelima zdravstveno- veterinarske i sanitarno-higijenske dobre prakse, (za)štiti okoliš i (za)radi!"

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica su objasnili da u prelaznom periodu, do izgradnje centralnog postrojenja za zbrinjvanje ANP/AO, dozvoljeno je zbrinjavanje ANP/AO u jamama grobnicama, koje mogu biti izgrađene samo na odgovarajućim lokacijama, na mjestu sa kojeg se ne šire nepoželjni mirisi, ne ugrožavaju životnu sredinu, udaljene od poljoprivrednih površina, udaljene od vodotokova i izvorišta.

"Pored navedenih uslova, jama mora da ima pod i bočne zidove koji su zidani tako da ne propuštaju tečnost, kao i gornju površinu od čvrstog materijala i poklopac koji se zaključava", rekli su iz INZ-a.

Istakli su i da je Institut pokrenuo aktivnosti, tako da je pokrenuo realizaciju projekta Izrada studije izvodljivosti zbrinjavanja otpada životinjskog porijekla, na području zeničko-dobojskog kantona sa Planom aktivnosti uključujući i Program uklanjanja postojećih odlagališta jama i grobalja za otpade životinjskog porijekla sa procjenom sredstava, za čiju realizaciju je saglasnost dalo i Ministarstvo za prostorno uređenje promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK.

Zakonska regulativa u BiH

a)    Zakon o veterinarstvu BiH (Službeni glasnik BiH 34/02) reguliše koje državne službe, službe Republike Srpske i Federacije BiH i Brčko distrikta BiH na koji način provode kontrole u oblasti zdravlja i dobrobiti životinja, najmanji obim zdravstvene zaštite životinja, naknade i troškove, izdavanje koncesija, stručno usavršavanje u veterinarstvu, sigurnosti hrane i kontrola u unutrašnjem i međunarodnom prometu kao i sistem usaglašavanja i izvještavanja.

b)    Odluka o nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi (Službeni glasnik BiH broj 19/11), koju je donijelo Vijeće ministara BiH . Odluka je pripremljena uzimajući u obzir odredbe EK Uredbe 1069/2009.

c)    Pravilnik o utvrđivanju veterinarsko-zdravstvenih uslova za odlaganje, korištenje, sakupljanje, prevoz, identifikaciju i sljedivost, registraciju i odobravanje pogona, stavljanje na tržište, uvoz, transit i izvoz nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda koji nisu namijenjeni ishrani ljudi (Službeni glasnik BiH broj 30/12) uzimajući u obzir implementaciju Uredbe EK 142/2011.

d)    Pravilnik o načinu vođenja jedinstvene liste odobrenih objekata za rukovanje nusproizvodima životinjskog porijekla (Službeni glasnik BiH broj 64/13).

e)    Pravilnik o načinu odobravanja objekata koji se bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom, preradom, obradom i skladištenjem proizvoda životinjskog porijekla za izvoz na tržište Evropske unije (Službeni glasnik BiH 102/12).

f)     Pravilnik o uslovima uvoza i provoza živih životinja, sirovina, proizvoda i nusproizvoda životinjskog porijekla, veterinarskih lijekova i hrane za životinje u Bosnu i Hercegovinu (Službeni glasnik BiH 57/12).

M.R.R.