Regija Zapadnog Balkana očajnički treba veći priliv investicija

05.11.2018. 08:35 / Izvor: Federalna.ba
Regija Zapadnog Balkana očajnički treba veći priliv investicija

Crna Gora uvodi praksu davanja državljanstva za investicije. BiH nema ovakav program, prodaje državljanstava, ali prečaci za dobijanje državljanstva ipak postoje.

Regija Zapadnog Balkana očajnički treba veći priliv investicija pa zemlje u ovoj regiji do njih pokušavaju doći na različite načine. Crna Gora uvodi praksu davanja državljanstva za investicije. Međutim, to otvara mogućnost ulaska sumnjivog kapitala, posebno jer je riječ o zemlji koja želi u Evropsku uniju. Naša zemlja nema ovakav program, prodaje državljanstava, ali prečaci za dobijanje državljanstva ipak postoje.

Ako žele crnogorsko državljanstvo, investitori bi trebalo da ulože 250.000 eura u neki od razvojnih projekata u nerazvijenom području ili 450.000 eura u razvijenom području. Program bi trajao tri godine i bio dostupan za najviše 2.000 najreferentnijih investitora iz zemalja koje ne pripadaju Evropskoj uniji.

"Ekonomsko državljanstvo je samo jedan od brojnih načina kako zemlja može učiniti sigurnijim i atraktivnijim polsovni ambijent, posebno kada su strane direktne investicije u pitanju. Mi smo svjedoci da BiH ima visok nivo političkog rizika što u velikoj mjeri se odražava na skepticizam investitora", kaže Dženan Kulović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici.

U Transparency Internationalu BiH upozoravaju kakve opasnosti mogu postojati iza ovakvih programa.

"Ukoliko ne postoje mehanizmi da se provjerava porijeklo imovine i da se vrši provjera realizacije tih investicija, to dovodi do tog da ćemo dobiti veliki broj sumnjivih lica kojima će se dati državljanstvo, a kojima će se u isto vrijeme dati mogućnost da operu novac, da nađu utočište u zemlji koja ima bezvizni režim sa EU-om", ističe Ivana Korajlić, v.d. izvršnog direktora Transparency Internationala BiH.

U BiH dosad nije bilo inicijativa za uvođenje prakse - državljanstvo za investicije ili, kako to u Uniji zovu - golden visa programa, ali postoji mogućnost davanja državljanstva osobama od posebne važnosti za BiH. Oni moraju dobiti preporuku neke od institucija, ali i dostaviti uvjerenja o nekažnjavanju i nevođenju krivičnog postupka u zemlji porijekla. Uz to prolaze i provjere Službe za poslove sa strancima i OSA-e, pojašnjavaju u Ministarstvu civilnih poslova BiH. Dosad su, kažu, davana državljanstva privrednicima i investitorima, ali uvjet nije bio iznos investicije.

"Ovdje se polazi od pretpostavke da privredne komore i VTK i vlade entiteta predlažu osobe koje unose legalna sredstva legalnim tokovima kroz investicije ili razvojne projekte. U pravilniku se kaže - koji su vlasnici ili rukovodioci u kompanijama koje investiraju u BiH ili zapošljavaju veći broj radnika", navodi Milan Zjajić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH.

Vanjskotrgovinska komora BiH je ove godine izdala 9 takvih preporuka, ali u ovoj instituciji smatraju da ekonomsko državljanstvo nije stimulativno sredstvo za investitore. Ni Evropska unija ne gleda blagonaklono na programe zlatne vize ni u zemljama članicama poput Malte i Portugala, ali ni u aspirantima za članstvo. Zanimljiva rasprava vodila se sredinom godine i u Evropskom parlamentu.

"Kako zemlje članice mogu opravdati činjenicu da, s jedne strane, odbijaju prihvatiti izbjeglice koje bježe od rata i progona, dok su, s druge strane, više nego spremni dati državljanstvo potencijalnim kriminalcima koji donose mnogo novca za ulaganje, a da pritom ne znaju koja je njihova stvarna pozadina. Državljanstvo EU-a ne bi trebalo da bude na prodaju", poručila je slovensla zastupnica Tanja Fajon.

Nizozemska zastupnica Sophia In't Veld naglasila je da su ljudi koji žele dođi u EU i raditi tretirani kao kriminalci, a da oni koji žele doći i donijeti svoj kriminalni novac - dobijaju kraljevski prijem.

U posljednjem mandatu Vijeća ministara BiH podneseno je 50 zahtjeva za prijem u državljanstvo BiH po osnovu posebne koristi za BiH, a neki su još u proceduri. Ali, ne treba zaboraviti ni skandal prije nekoliko godina kada je otkriveno da je bh. državljanstvo prema ovom osnovu dobio Ante Madunić, bivši hrvatski konzul u Njemačkoj i Švicarskoj, iako je bio pravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog prevare.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti