Stanovište austrijskih firmi koje posluju u BiH je uglavnom negativno, ali očekuju poboljšanja u ovoj godini, pokazalo je godišnje anketiranje poslovnih subjekata iz Austrije u Bosni i Hercegovini koju je izvršio Ured Trgovinskog savjetnika austrijske ambasade i tako se informirao o prednostima i preprekama za ulaganje.
Philippe Kupfer, Trgovinski savjetnik u BiH istakao je da Advantage Austria ovu anketu radi svake godine i to u 25 zemalja u kojima postoje uredi za vanjsku trgovinu. Kada je riječ o BiH, ove godine upit poslan na oko 483 kompanija, od kojih je odgovorilo 128, tačnije 27 posto ispitanika.
Prezentirajući podatke na današnjoj press konferenciji o tome kakva je trenutačna ulagačka klima iz ugla austrijskih investitora, te da li su zainteresirani za daljnje investicije u Bosni i Hercegovini, 62,5 posto firmi odgovorilo je da u narednoj godini planira nove investicije, dok, 64,1 posto njih planira i zapošljavanje novih radnika.
"Prvo pitanje koje smo postavili je kako sa stanovišta njihovog preduzeća ocijenjuju razvoj ukupne ekonomske klime/privredne situacije u zemlji u proteklih 12 mjeseci i odgovor je takav da 49 posto ispitanika smatra da je stanje ostalo isto, 30 posto da situacija pogoršala i 21 posto da se situacija poboljšaljala", kazao je Kupfer.
S druge strane, 57 posto njih mišljenja je da će u narednih 12 mjeseci situacija ostati ista, 27 posto da će se poboljštati i 16 posto da će se pogoršati.
Kao najvažniju oblast u kojoj su poželjna poboljšljanja, 88 ispitanika ističe političku stabilnost, kao i smanjenje birokracije i kriminala.
Kao potencijal na kojem se treba raditi, najveći broj ispitanika odgovorio je da je to infrastruktura, dakle ne samo cestovna, već električna i digitalna.
“Cestovna infrastruktura je za sve kompanije veoma bitna, naročito kada se gleda težnja za izvozom prema Evropi i svijetu koji bi bio puno uspješniji i učinkovitiji", ističe Kupfer.
Poboljšanja se očekuju i na polju dizanja svijesti o kvaliteti proizvoda u BiH, jer je svijest kupovne moći više usmjerena na cijene, a ne kvalitet.
Na pitanje da li su u sklopu svoje firme u Bosni i Hercegovini zainteresirani za uvođenje formalnog ili neformalnog dualnog obrazovanja (kombinacija obrazovanja u firmi i pohađanja školske nastave) odnosno, da li su zainteresirani za upošljavanje učenika u privredi, 53,1 posto firmi je odgovorilo pozitivno.
Kupfer ističe da je dualno obrazovanje desetljećima prisutno u Austriji i pokazao se kao veoma uspješan model kojim su učenici odmah po završetku škole spremni za tržište rada.
"U proteklom periodu BiH je suočena sa velikim migracijama radne snage, tako da se poslodavci već suočavaju sa problemom pronalaska kvalificirane radne snage. Smatram da je uvođenje dualnog obrazovanja jedan ključan faktor za razvoj BiH i da bi upravo ovaj princip mogao biti rješenje za to", naglasio je on, ističući da BiH mora u takvom položaju raditi na poboljšanju kako bi mogla ići u korak sa konkurencijom.
Jasmin Hošo, direktor Wienerberger-Tondach BiH kazao je da se radi o zanimljivom istraživanju i očekivanjima kada su u pitanju ulaganja u BiH.
"Izvještaj je važna poruka svima nama da razmislimo u kom pravcu želimo ići u godinama koje dolaze, jer biznis može kratko trajati, dok je pitanje inovacija dugoročna strategija", kazao je Hošo.
Ističe da tehnologije i resursi jesu krucijalni, ali nisu dovoljni jer u konkurenciji sa zemljama iz okruženja, treba razmišljati kako napraviti konkurentsku prednost i postati interesantan investitorima.
"Mislim da je jako važno da svako izostajanje iz napretka BiH ka Evropskoj uniji može voditi daljnjim skretanjim investicija, trgovine i pomoći jer će EU prvo pomoći svoje članice, a onda ići dalje", ističe Hošo.
Ono što brine kada su u pitanju investiranja je, dodaje direktor Tondacha, da je politička retorika veoma negativna što je ograničavajući faktor koji može uticati na namjere investitora da ulažu u BiH.
"Dodatno, stvar koja zabrinjava je prisutnost ekonomskog nacionalizma jer jako puno zemalja se pokušava osigurati od potencijalne konkurencije što na dugi rok može ograničiti potrebe za istraživanje i razvoj, da se kompanije zatvaraju same u sebe", zaključio je Hošo.
Inače, sa investicijama akumulirane vrijednosti od preko 1,25 milijardi eura Austrija i dalje drži status najvećeg stranog investitora u Bosni i Hercegovini. Na ovom tržištu trenutno posluje preko 200 austrijskih kompanija, koje zapošljavaju oko 7.000 radnika i koje proizvode, trguju, te nude svoj know-how i usluge u različitim privrednim granama.
|
Dok jedni planiraju dolazak, drugi planiraju odlazak Upoređujući ovogodišnje istraživanje sa prošlogodišnjim, trgovinski savjetnik kaže da je situacija diferencijalna. "Sa jedne strane imamo povećan broj upita za investiranje iz Austrije u Bosnu i Hercegovinu, dok s druge strane imamo primjer jednog dugogodišnjeg austrijskog investitora koji ima velike probleme sa upravom, pronalaskom radne snage, te troškovima za električnu energiju, zbog čega razmišlja o povlačenju iz BiH", ističe on. |
S.B.
