Formiranje Zajedničke komisije za koncesije о slučaju "Buk Bijela" u septembru

Komisija za koncesije BiH postupiće po zahtjevu Ustavnog suda i tokom septembra formirati zajedničku komisiju sa članovima komisije iz Republike Srpske. Potvrdio je to za BHRT zamjenik predsjedavajućeg Komisije Milomir Amović, koji napominje da je prvi zadatak ovog tijela utvrđivanje predmeta spora u slučaju "Gornja Drina".

"Da li je predmet spora ustavna nadležnost ili je predmet spora neka proceduralna nadležnost, odnosno neka regulatorna nadležnost za koju po zakonu može da odlučuje Komisija za koncesije", kaže Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg komisije za koncesije BiH.

Ključno pitanje je da li je u nadležnosti entiteta ili države dodjela koncesija na rijeci Drini za izgradnju i korištenje HE Buk Bijela, Foča i Paunci. Ustavni sud je u svojoj odluci podsjetio na ranije predmete u kojima je vode, time i rijeke, okarakterisao kao javno dobro koje se smatra državnom imovinom. Primjer Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS, gdje je navedeno da ovaj entitet ima nadležnost isključivo na unutrašnjim vodama.

Izvod iz odluke U 9/19 Ustavnog suda BiH

"Pod ‘isključivo unutrašnjim vodama’, u smislu ustavne podjele nadležnosti, Ustavni sud smatra vode Republike Srpske koje nisu istovremeno i državne granice i međunarodne plovne rijeke. Narodna skupština ne može zasnivati svoju isključivu nadležnost nad regulisanjem pitanja unutrašnje plovidbe na rijeci Savi i Drini samo zato što one u određenom dijelu protiču kroz Republiku Srpsku".

“Nama treba već do 2030/2035. godine skoro da imamo najmanje 60 posto proizvodnje energije iz ekološki čistih izvora – vjetar, sunce, voda itd. Zato, kao čovjek, ne ulazeći u politikantstvo, u neke druge namjere, smatram da je ovaj projekat potreban čitavoj BiH”, Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH kaže da je Ustavni sud bio vrlo jasan i donio očekivanu odluku, kao što je bilo u ranijim presudama.

"Ovakve stvari ne mogu proći bez države BiH i njenih institucija i očekujem da se ta presuda na taj način uvaži i poštuje jer bez toga nema projekata”.

Projekat „Gornja Drina“ star je više od četiri decenije. Danas se predstavlja kao zajednički projekat elektroprivreda Srbije i RS vrijedan ukupno više od pola milijarde eura. Od samog početka suočen je i sa strahovanjem zbog negativnog ekološkog uticaja u neposrednoj okolini i u zaštićenim prirodnim zonama u susjednoj Crnoj Gori.