Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Kako izgleda radni odnos kod poslodavca u FBIH koji upošljava radnike iz RS-a

12.11.2020. 10:09 / Izvor: Akta.ba

Već u samom nazivu teksta, da se zaključiti da je riječ o nečemu ne baš tako jednostavnom. Radni odnos zaključen u jednom, a život i mjesto rada u drugom entitetu, ili popularno nazivan "međuentitetski radni odnos” sa sobom nosi dosta pravila, procedura i zakona koji se moraju slijediti i ispoštovati, u smislu da se istovremeno moraju posmatrati i propisi Federacije i Republike Srpske. Postoji dosta poteškoća i nedorečenosti uzrokovanih neusaglašenošću entitetskih zakona i propisa, posebno kada je riječ o različitim stopama za obračun doprinosa u FBIH i RS, ali i ostvarenju određenih prava iz radnog odnosa.

Kako izgleda radni odnos kod poslodavca registrovanog u Federaciji, koji upošljava radnike koji imaju stalno prebivalište u Republici Srpskoj (mjesto rada je također Republika srpska, dakle Poslodavac nema poslovnu jedinicu registrovanu u RS, u pitanju je rad van prostorija poslodavca, npr. rad od kuće) vidjećemo u ostatku teksta…

Počnimo od ugovora o radu koji trebaju zaključiti poslodavac i radnik. Na radnika koji rad obavlja na teritoriji Republike Srpske primjenjuju se propisi Republike Srpske. Ovo proizilazi iz člana 2. stav 1. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR RS, kojim je propisano da se odredbe tog zakona primjenjuju na sve radnike koji rade na teritoriji Republike Srpske, kod domaćeg ili stranog pravnog, odnosno fizičkog lica, bez obzira na mjesto njegove registracije. Shodno tome, ugovor o radu treba da bude sačinjen u skladu sa Zakonom o radu Republike Srpske.  („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18).

Sljedeći korak je podnošenje poreznih prijava u Poreznu upravu koju treba da izvrši poslodavac. Obzirom da je poslodavac registrovan u FBIH, prijava se podnosi u ispostavu PUFBIH prema općini u kojoj je registrovan Poslodavac na obrascu JS3100. Međutim, obzirom da su radnici sa prebivalištem u Republici Srpskoj, potrebno je prije svega tog poslodavca registrovati u Poreznu upravu Republike Srpske putem obrasca PR1, te predati zahtjev za elektronske certifikate, a zatim prijaviti uposlenike i u PURS na obrascu PD3100. Ovakva prijava se još naziva "Prijava na zdravstveno osiguranje u RS”, a zbog činjenice da uposlenici imaju prebivalište u RS-u i da će vjerovatno koristiti usluge zdravstvene zaštite u svome mjestu gdje žive. Prilikom popunjavanja PD3100 obrasca, potrebno je u odjeljku 3, u polju "Osnov obaveze plaćanja doprinosa” odabrati šifru 41 (Radni odnos u FBIH/Brčkom sa zdravstvenim osiguranjem u RS).

Kada je poslodavac uspješno izvršio registraciju i prijavio uposlenike u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, javljaju se određena pitanja kada je u pitanju sam obračun plaća ali i prava radnika iz radnog odnosa ( prema kojim propisima se vrši obračun i uplata poreza i doprinosa, prema kojim entitetskim propisima se obračunava minuli rad, koji su neradni dani za radnike…)

Obračun i uplata poreza i doprinosa

Obzirom na činjenicu da je poslodavac registrovan u FBIH i nema poslovnu jedinicu u Republici Srpskoj, obračun i uplata doprinosa se vrši prema federalnim propisima.

Članom 32. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Službene novine Federacije BiH”, br. 64/08, 81/08, 98/15, 6/17, 38/17 i 39/18) propisano je da se doprinosi za istu vrstu i namjenu, iz plaće i na plaću, zbrajaju i plaćaju odvojenim platnim nalozima. Način uplate doprinosa, oznake vrste prihoda i uplatni računi propisani su Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/16, 89/16, 9/17, 33/17, 67/17, 9/18, 27/18, 55/18, 105/18 i 18/19), i to na sljedeći način:

  • Doprinos za PIO/MIO (oznaka vrste prihoda 712112) – uplata se vrši jednim platnim nalogom prema sjedištu pravnog lica na račun Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje
  • Doprinos za zdravstveno osiguranje oznaka vrste prihoda 712111):
  • 10,2% od ukupno obračunatog iznosa uplaćuje se jednim nalogom na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine – izdvojena sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine,
  • 89,8% od ukupno obračunatog iznosa uplaćuje se prema mjestu prebivališta zaposlenika na račune propisane u Republici Srpskoj
  • Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti (oznaka vrste prihoda 712113):
  • 30% od ukupno obračunatog iznosa uplaćuje jednim nalogom na račun Federalnog zavoda za zapošljavanje
  • 70% od ukupno obračunatog iznosa plaća se prema mjestu prebivališta zaposlenika na račune propisane u Republici Srpskoj
  • Porez na dohodak – obračunava se i plaća u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak (”Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13). Dakle, poslodavac sa sjedištem na teritoriji Federacije prilikom isplate plaće svih zaposlenicima, uključujući i one sa prebivalištem u drugom entitetu/distriktu, porez na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje (prema sjedištu poslodavca), u skladu sa navedenim Zakonom, kao i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 03/18 i 30/18);

I radnici s prebivališem u RS imaju pravo na umanjenje osnovice za obračun poreza na dohodak po osnovu prava na lični odbitak po Poreznoj kartici (PK–1002). Kako bi ovo pravo mogli ostvariti, potrebno je podnijeti Zahtjev za izdavanje porezne kartice PK–1001 nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH, prema sjedištu poslodavca.

Obračun minulog rada

Minuli rad za radnika koji obavlja rad na teritoriji Republike Srpske se obračunava prema članu 124. stav 1. ZOR RS. Osnovna plaća se uvećava 0,3% za svaku godinu radnog staža, ukoliko drugim zakonom, kolektivnim aktom ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Dakle, potrebno je prilikom sklapanja radnog odnosa obavijestiti uposlenike da trebaju dostaviti svoje radne knjižice, kako bi im se uzeo u obzir kompletan prethodni staž prilikom obračuna plaća.

Neradni dani

Da li su za uposlenika neradni dani oni koji su zvanični neradni dani u FBiH (jer je poslodavac iz FBIH) ili oni u RS? Ovdje se možemo osvrnuti na ranije pomenuti ugovor o radu, za koji smo utvrdili da treba biti koncipiran u skladu sa Zakonom o radu RS jer radnici rade na teritoriji RS-a. Isto je i sa neradnim danima. Shodno tome, za ovog radnika neradni dani su oni koji su neradni u Republici Srpskoj. Zakonom o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07) određeni su dani praznika u Republici Srpskoj.

Uvećanja na plaću (po osnovu prekovremenog rada, noćnog rada, rada praznikom…)

Uvećanja na plaću po osnovu navedenih kategorija, obračunavaju se u skladu sa ZOR RS (član 124, stav 2) na način propisan Odlukom Vlade RS o utvrđivanju uvećanja plaće ( Službeni glasnik Republike Srpske 53/16).

Dodaci na plaću (naknada za ishranu tokom rada, prevoz, regres)

Ostale naknade za radnike (regres, topli obrok i sl.), isplaćuju se prema propisima Republike Srpske, međutim, porezni tretman istih se vrši u skladu s federalnim propisima, s obzirom na to da su radnici prijavljeni kod poslodavca u FBiH.

Obzirom da se u FBIH obračun toplog obroka vrši na način da je neoporeziv maksimalni dnevni iznos do 1% prosječne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku, a minimalan zakonski dnevni iznos je 0,5% prosječne plaće, a u RS-u se računa kao 0,75% prosječne neto plaće u RS za prethodnu godinu za svaki radni dan, to bi značilo sljedeće: za radnike koji rade na teritoriji RS ali kod poslodavca iz FBIH, može se isplatiti minimalno 0,75% prosječne neto plaće u RS za prethodnu godinu ali taj iznos neće biti oporeziv. Obzirom da je ovo zakonski minimum za obračun i isplatu toplog obroka, to bi dalje značilo da se prilikom obračuna i isplate ,,može ići” do maksimalno neoporezivog iznosa u FBIH – 1% prosječne plaće.

Naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti/nesposobnosti za rad

Kako se na sve do sada navedene kategorije primjenjuje ZOR RS, tako i kada je obračun bolovanja u pitanju. Dakle, u slučaju bolovanja radnika primjeniće se ZOR RS, tj. član 131. kojim je u stavu 1. propisano da naknada plaće za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, praznika po zakonu, privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vrijeme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu, iznosi u visini od 100% prosječne plaće koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu ili od plaće koju bi ostvario da je bio na radu. Primjeniće se i Pravilnik o ostvarivanju prava na naknadnu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad Republike Srpske. Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 63/2008, 38/10, 61/11, 87/12, 100/14, 4/15, 8/16, 112/18, 87/19) uređeno je: utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad, naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, upućivanje osiguranika na ocjenu radne sposobnosti i organizacija i rad komisija za ocjenu privremene nesposobnosti za rad. Naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (član 14. Pravilnika) za prvih 30 dana privremene nesposobnosti za rad obezbjeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a po isteku 30 dana, a najduže do 12 mjeseci neprekidnog trajanja privremene nesposobnosti za rad, naknadu neto plaće obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, što znači da se zahtjev za povrat sredstava podnosi Fondu zdravstvenog osiguranja. Nadležna služba Fonda utvrđuje pravo na naknadu plaće pod uslovom da je poslodavac izmirio sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Visina naknade plaće koju obezbjeđuje poslodavac određuje se u visini od 70% do 90% od osnova, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

Premija kolektivnog osiguranja za slučaj nesreće na poslu

U skladu sa ZOR RS (član 16, stav 7), poslodavac je dužan da kolektivno osigura sve zaposlenike za slučaj nesreće na poslu. Napomena: obzirom da rad od kuće nije posebno definisan ili naveden kao izuzetak, napominjemo da se obaveza kolektivnog osiguranja odnosi se na sve radnike koji rade na teritoriji RS, pa tako i na radnike koji rade npr. od kuće.

Izvor: Unija MF

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti