Nakon višegodišnje borbe Una spašena

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Nakon višegodišnje borbe Una spašena

06.07.2020. 08:03 / Izvor: Federalna.ba

Nakon višegodišnje borbe za spas rijeka u našoj zemlji Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH izglasao je zaključak o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji Federacije. Ovaj zaključak pozdravljen je i u Bihaću. Kažu, Una je spašena.

Rijeka Una poznata je po svojoj nestvarnoj ljepoti, prirodnim fenomenima, slapovima divlje snage, ali i ljudima koji su stoljećima odrastali na njenim obalama i bili vezani za nju. Bišćani godinama biju bitke za očuvanje njihove rijeke i ekosistema Une u cijelom njenom toku.

Iz Nacionalnog parka Una jasno poručuju da na bihaćkim rijekama nema mjesta za hidroelektrane, niti se uklapaju u sliku u kojoj bi se Una i ovaj kraj trebao razvijati.

"Želimo kroz našu viziju i koncept razvoja da u ovom dijelu Bosne i Hercegovine na bazi zaštite prirode razvijamo Unsku kontinentalnu rivijeru, odnosno, Unalend, zemlju vodenih čarolija", ističe Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Na čelu borbe za očuvanje rijeka u Bihaću većinom su bili aktivisti drušva „Unskih smaragda“, koji kažu da je Una neodvojiva od života svakog građanina, te da su njihove sudbine isprepletene koncima zajedničke prošlosti.

"Rijeka Una to su naša djetinjstva, to su naše škole, naši drugari, naš život, naši roditelji, to smo mi, zato mi i želimo da rijeka Una ostane „mi“, jer mi smo rijeka Una", poručuje Vildana Alibabić, profesorica na Biotehničkom fakultetu i aktivistica društva „Unski smaragdi“.

Poslanik predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Husein Rošić ističe da su sa zaključkom o zabrani izgradnje hidroelektrana na rijekama u Federaciji htjeli sačuvati eko sistem naše zemlje.

"Ono što je veoma loše u tim hidrocentralama, iako struka pokušava objasniti građanstvu da to nije tako, jeste uništavanje ekosistema, flore i faune. Zaključkom smo htjeli zabraniti da se obustave sve aktivnosti koje su trenutno u toku", napominje Rošić.

Odgovornost  je sada na Vladi Federacije, od koje se očekuje da u naredna tri mjeseca provede analizu i predloži izmjene zakona kako bi se omogućilo provođenje ovih zabrana u praksi.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti