Prilika za razvoj: Kako do autoputa Sarajevo-Beograd?

Privredna komora Federacije BiH i Regionalno udruženje prostornih planera za istraživanje, razvoj i prekograničnu saradnju Zapadnog Balkana (RUPP) danas je u Sarajevu organizovala u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i prometa BiH kao partnerom, Poslovni forum na temu „Razvojni koridori i privredne zone od regionalnog značaja Autoput Sarajevo-Beograd“.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić  kazao je kako Komora prema ovome projektu prilazi sa aspekta povezivanja postojećih i budućih industrijskih zona, što je osnovni zadatak Komore, da razmišlja kako će se svaki od projekata odraziti na razvoj privrede.

Podcrtao je kako BiH svoj razvoj može bazirati na segmetnu regionalnog razvoja zemalja u okruženju.

„Ovo je vrlo važna tema zato smo se i okupili kako bismo razmijenili mišljenja te kako bi se svi aspekti prostornog planiranja na vrijeme provjerili", rekao je Jašarspahić, te pojasnio kako su projekti vezani uz privredne zone u blizini prstena Sarajevo - Beograd - Sarajevo. To su zone u okolini Tuzle, Zenice, Sarajeva i Goražda, kao i druge zone u Republici Srbiji.

Šaćir Šošević, predsjednik Regionalnog udruženja prostornih planera za istraživanje, razvoj i prekograničnu saradnju Zapadnog Balkana rekao je da je da je današnji cilj foruma doprinijeti poboljšanju nekoliko stvari u procesu odgovora prema investicijama.

Napomenuo je kako je autoput Sarajevo-Beograd u oba pravca jedan od najznačajnijih investicija koja je vrlo realna i za koju se treba adekvatno pripremiti.

„Poznato je da pored  neefikasnog sistema u BiH postoji i neefikasan rad organa uprave kada su u pitanju razne saglasnosti i odobrenja za građenje. Cijenimo da se to ne bi smjelo dogoditi ovoj investiciji“, kazao je Šošević, te podcrtao kako možemo učiniti značajne pomake ukoliko se pravovremeno organizujemo i popravimo dosadašnje nedostatke i greške rada organa uprave, ali i institucija koje aktivno učestvuju u procesu priprema za investicije. To je kako kaže prvenstveno prostorno-planska dokumentacija kojom nisu zadovoljni te će učinit sve da bi se donijeli odgovarajući pomaci.

„Mi radimo u Tuzli i Sarajevu kako bismo kako bismo napravili 'inventarizaciju' prostorno-planske dokumentacije, a već znamo da je ona nedovoljno usaglašena unutar entiteta, odnosno unutar BiH i šire", istakao je Šošević.

Dodao je kako je pripremljena je i Konvencija o prostornom planiranju, uređenju i zaštiti prostora Zapadnog Balkana. Kroz njenu primjenu kaže napravit će dovoljne instrumente da pomaknemo kvalitativno rad organa i institucija. Glavne odrednice su saradnja i razmjena iskustava na lokalnom i regionalnom nivou.

Dragan Jevtić, pomoćnik ministrice prostornog uređenja, građenja i ekologije RS-a kaže kako mu je drago jer je napokon struka počela da priča o planskim rješenjima i koridorima.

„Ovo je prvi od koraka, konačne odluke će donijeti politika, a naš zadatak je da predstavimo planska rješenja, donesemo zaključke u kojem pravcu ćemo dalje ići“, kazao je Jevtić.

E. Ko.