Inflacija

Korporativna pohlepa najveći je krivac za eksploziju cijena hrane

10.01.2023. 08:39 / Izvor: poslovni.hr
inflacija

Nepravedna raspodjela dohotka sustavno uništava građane, a dogodio se i pad investicija.

Nepravedna raspodjela dohotka sustavno uništava građane, a dogodio se i pad investicija.

Globalne cijene hrane i energije stabilne su već neko vrijeme, a cijene u Srbiji i dalje rastu. To je uglavnom posljedica onoga što ekonomisti nazivaju korporativnom pohlepom, odnosno toga što pojedine velike i moćne kompanije koriste trenutnu inflaciju kao izgovor da povećaju cijene i kada nema realne potrebe, smatraju srpski poljoprivredni stručnjaci.

Srbija će za 2022. godinu imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 2,5 posto, što će u regiji Zapadnog Balkana biti bolje samo od Sjeverne Makedonije. Pa ako je i bila tigar u regiji, što nije bilo teško, više ni to neće moći, rekao je ekonomist sektora za Zapadni Balkan pri Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.

“Za 2023. godinu, procjenjujemo da će gospodarski rast Srbije biti još niži od prošlogodišnjeg i iznosit će oko 1,9%, što će biti bolje jedino od rasta BDP-a Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine”, rekao je Jovanović u intervjuu agenciji Beta.

Srbija je, kako je rekao, imala najbolje ekonomske rezultate u regiji proteklih nekoliko godina. Razlog zašto je, prema njegovim riječima, došlo do pada BDP-a je to što su investicije stale.

Sa 16 na 0,3 posto

“Ukupne investicije u Srbiji u prva tri kvartala 2022. godine imale su rast od samo 0,3 posto, dok su 2021. godine rasle 16 posto. To je posljedica zastoja u stranim investicijama, koje su bile glavni motor rasta proteklih godina. One su u periodu od 2017. do 2021. iznosile 7,3 posto BDP-a, a 2022. godine, u prva tri kvartala, iznose 5,5 posto BDP-a, što je realno smanjenje od oko 25 posto”, rekao je Jovanović.

Dodao je da su “stale” investicije iz zemalja EU, a dokaz je da u prvoj polovici ove godine samo četvrtina od ukupnih stranih investicija u Srbiji dolazi iz EU, dok je proteklih godina njihov udjel bio oko 60 posto. On je rekao da su investitori iz EU postali rezervirani za investiranje u Srbiji, zbog nejasne pozicije Srbije prema ratu u Ukrajini, što pojedini i javno izražavaju.

Iako, kako je rekao, investitore ne zanima previše politika, oni traže stabilnost, uključujući i političku. Žele vidjeti da Srbija ima jasnu europsku perspektivu, da znaju da ulažu u zemlju koja će uskoro biti članica EU.

“Očekivanja su samo da će gospodarski rast u 2023. biti nešto slabiji nego u 2022., ali puno važnije od samog rasta je kako je raspodijeljen, odnosno, poboljšava li život svih ili samo male grupe privilegiranih. I to je jedan od najvećih ekonomskih problema Srbije, što ima izrazito nepovoljnu distribuciju dohotka”, rekao je Jovanović.

U Srbiji jedna od najviših stopa siromaštva i nejednakosti u Europi

Dodao je da Srbija ima jednu od najviših stopa siromaštva i nejednakosti u Europi i zato je moguće da i pored ukupnog gospodarskog rasta, velik broj ljudi ne osjeti poboljšanje osobnog ekonomskog stanja. To se, prema njegovim riječima, događa posebno u krizama, kao što je trenutačna, kada cijene rastu jer više pogađaju siromašne nego bogate.

Naveo je da su dobre mjere koje je do sada poduzela Vlada Srbije, kao što su rast minimalne plaće, povećanje plaća u javnom sektoru i mirovina i trebale bi spriječiti da velik broj ljudi upadne u siromaštvo zbog rasta cijena.

To su, međutim, kako je rekao, sve incidentne i jednokratne mjere, a ono što je potrebno da bi se siromaštvo i nejednakost smanji su sistemske promjene, poput reforme u sustavu socijalne zaštite, veće investicije u obrazovanje, veća ulaganja u regionalni razvoj i slične mjere, što nije unaprijeđeno desetljećima.

Jovanović je rekao da će inflacija u Srbiji u 2023. biti visoka, zbog efekata prenijetih iz 2022. kada su cijene snažno skočile. “Naš Institut predviđa da će prosječna stopa inflacije u 2023. u Srbiji biti oko 9%, a procjenjujemo da će se tek 2024. spustiti na oko 4%, što je u ciljanom okviru Narodne banke Srbije (NBS), ali je opet iznad inflacije iz perioda 2014.-2020.”, rekao je Jovanović.

Dobra vijest je, kako je rekao, što su cijene primarnih proizvoda, hrane, nafte i plina, na međunarodnim tržištima stabilne već nekoliko mjeseci, što bi moglo značiti da je najgore prošlo, ali je loša vijest to što su trenutačna očekivanja da će inflacija i u srednjem roku ostati nešto viša od one prije pandemije, zbog energetskog razdvajanja Europe od Rusije, koje će povećati proizvodne troškove europskih tvrtki.

Rast plaća javnog sektora

Dodao je da plaće u 2023. zbog inflacije ipak neće realno pasti, jer su u javnom sektoru od 1. siječnja veće za 12,5%, a minimalna zarada za 14,3%, što bi trebalo utjecati da i ostale plaće porastu u sličnom obimu.

Očekivana inflacija za 2023. je, kako je rekao, oko 9%, što znači da bi prosječna plaća, u realnom iznosu, trebala imati minimalan rast. Na pitanje je li 70% inflacije uvezeno, Jovanović je rekao da je priča oko inflacije kompliciranija od skoka cijena na svjetskim burzama.

“Srbija je već krajem 2021. imala inflaciju od skoro 8%, što je bila posljedica snažnog ekonomskog rasta nakon slabljenja pandemije. Kada su globalne cijene hrane i energije skočile početkom 2022, nakon napada na Ukrajinu, to je razgorilo inflaciju, ali su globalne cijene hrane i energije stabilne već neko vrijeme, a cijene u Srbiji i dalje rastu. To je uglavnom posljedica onoga što ekonomisti nazivaju korporativnom pohlepom, odnosno toga što pojedine velike i moćne kompanije koriste trenutačnu inflaciju kao izgovor da povećaju cijene i kada nema realne potrebe”, rekao je Jovanović.

Dodao je da su zbog toga ekonomisti počeli preporučivati da države ograniče cijene, da bi spriječile zloupotrebe, a to je učinila i Srbija za osnovne prehrambene proizvode, što je malo ublažilo inflaciju, ali su cijene hrane i pored toga porasle za oko 23% samo u 2022, što govori da mjera nije bila baš učinkovita i da je se pojedine kompanije nisu pridržavale.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti