Ratno profiterstvo

Kontroverzna ukrajinka Glinjana postala vlasnica četiri splitska hotela

09.01.2024. 12:14 / Izvor: seebiz.eu
split

Tetjana Glinjana je postala vlasnica četiri hotela u Splitu.

Tetjana Glinjana, koju se smatra jednom od najvećih - ako ne i najvećom - dobavljačicom prehrambenih proizvoda za ukrajinsku vojsku po narudžbi Ministarstva obrane, postala je vlasnica četiri hotela u Splitu.

Tako je barem navedeno u istrazi ukrajinskog portala NV Business, prenosi Slobodna Dalmacija.

Naime, novinari su komunicirali s osobljem jednog od hotela, kojem su pokazali Glinjaninu fotografiju.

Iz objekta je navodno potvrđeno da je upravo ona postala njegova nova vlasnica.

Rečeno je i da Ukrajinka posjeduje još nekoliko hotela u Splitu, kao i tvornicu mesa u Ukrajini.

Ukrajinski novinari tvrde da su, provjeravajući lokalni poslovni registar, pronašli podatak da je od jeseni 2023.

Glinjana postala vlasnicom kompanija "Zen Adria", "Pigment" i "Mimoza".

Ujedno je osnovala firmu "Nazarii".

U istrazi se ističe da navedene firme upravljaju hotelima Mirari, Ora, Luxe te Posh.

Hotel Mirari je novosagrađeni objekt iza hotela Marjan, na splitskim Kaskadama. Ima 18 soba, restoran i bazen na krovu.

Ori, smještenoj u novogradnji u Poljičkoj ulici, pripadaju četiri zvjezdice te raspolaže s 24 sobe, restoranom i kongresnim centrom za 50 osoba.

Luxe Boutique Hotel se nalazi na dnu Zvonimirove ulice. Ima 30 soba, restoran, spa i konferencijsku dvoranu za osam osoba.

Posh je pak, kako mu i ime nalaže, objekt s pet zvjezdica koji ima šest apartmana, krovni bazen i spa centar. Radi se o upečatljivoj građevini iznad lučice Zenta.

Ukrajinci su procijenili da slični hoteli na hrvatskoj obali stoje od 2,5 do 3 miliona eura.

Odnosno, za kupnju četiri hotela u centru Splita bilo je potrebno potrošiti više od 10 miliona eura.

Istražitelji pišu da je Glinjana bila osnivačica nekoliko poduzeća takozvane "grupe Bila Tserkva" (u prijevodu: Bijela Crkva), koja su u određenim periodima bile glavni dobavljači hrane za nacionalnu vojsku. To su Premium Company LLC, Vizit LLC, Ukrprodprokord VR LLC i Grand Consult LLC.

Prema publikaciji "Naš novac", cijene hrane u ugovorima ovih tvrtki s Ministarstvom obrane bile su prenapuhane. Dakle, radi se o klasičnom ratnom profiterstvu.

Na primjer, u ugovoru koji vrijedi za drugu polovicu 2023., obična heljda koštala je 1,59 eura po kilogramu.

Ali u ugovoru za prva tri mjeseca 2024. ista žitarica se trguje za 1,2 eura po kilogramu.

Istodobno, prema Državnom odboru za statistiku, maloprodajne cijene heljde tokom tog razdoblja stalno su bile jedan i pol do dva puta manje.

U julu je heljda koštala 1,15 eura, da bi do kraja godine cijena pala na 0,77 eura. Trenutno se ova namirnica može kupiti u ukrajinskom Novus shopu za 0,63 eura po kilogramu, napominju istražitelji.

Naglašavaju i da se "skandalozna" jaja po 0,41 euro po komadu - što je svojevremeno bio veliki skandal u Ukrajini; povezan s otkazom ministra obrane Oleksija Reznikova - također odnose na ugovore s kompanijama koje imaju veze s Glinjanom.

Naime, grupa "Bila Tserkva" također uključuje i kompanije registrirane na druge osobe.

Primjerice, Active Company LLC - koja je krajem 2022. godine dobila najskuplji ugovor Ministarstva obrane, vrijedan čak 316 miliona eura, s jajima od 0,41 eura i krompirom od 0,53 eura po kilogramu - je u vlasništvu Aleksandera Dmitreviča, poslovnog partnera Glinjaninog unuka Nazarija Berezjuka.

Berezjuk je trenutno vlasnik Mit Mix LLC (proizvodnja konzervirane hrane) čiji je vlasnik nekada bila sama Glinjana.

Inače, 2015. su se Tetjana Glinjana i njezin zet Ruslan Berezjuk našli usred slučaja podmićivanja pukovnika Nacionalne garde koji im je navodno trebao pomoći da dobiju jedan od javnih tendera.

U Splitu pak nije trebalo nikoga potplatiti, već samo platiti - krvavim novcem, piše Slobodna Dalmacija.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti