Inflacija u Crnoj Gori: Cijene porasle 4,6% u augustu

Zvanični najnoviji podaci Monstata ponovo pokazuju da je godišnja inflacija u konstantnom rastu.

U septembru prošle godine je godišnja inflacija iznoslila jedan posto, martu ove godine je stopa godišnje inflacije iznosila 2,6 posto, da bi u augustu dostigla 4,6 posto. Da je rast cijena evidentan i bez statističkih podataka, ukazuje finansijski konsultant Stevan Gajević, dodajući da je subjektivni osjećaj da je inflacija i veća od zvanično izračunate.

“Nažalost, kako vidimo cijene rastu znatno brže od EU prosjeka i vjerovatno je da je možda i najveće dostignuće to što se upoređujemo se Evropskom unijom. Najbrže rastuće cijene su, kao i do sada, u sektorima hrane, medicinske opreme i ljekova te u oblasti usluga, prije svega, rentiranja objekata. Prema medijskim izvještajima, Crna Gora je jedan od “lidera” u eurozoni, a ispred nas su samo Rumunija i Estonija'' kazao je Gajević Pobjedi.

Dodaje da se znatan dio ovog problema može pripisati uvoznoj inflaciji, navodeći da ako rastu cijene u EU, što jeste slučaj, dok se za tu robu plati transport, kontrole, špedicij a i rad, ona mora biti skuplja.

“Tu na scenu stupa politika marži uvoznika i trgovačkih lanaca, pri čemu vidimo da su te marže negdje u prosjeku, ali nerijetko i visoko iznad prosjeka pogotovo prema EU, ali i prema regionu. Treća komponenta koja stvara inflaciju u Crnoj Gori jesu inflatorna očekivanja i ona su takva da kada počne postepeni rast cijena, zahvaljujući očekivanjima imamo “neplanska po dizanja” cijena, po principu vidi kako može komšija mogu i ja. Moramo biti pošteni pa reći da kada krene osjetna inflacija, inflatorna očekivanja su prisutna ne samo u Crnoj Gori, već svuda.'' objašnjava Gajević.

Kao dodatnu komponentu rasta cijena i povećanj a inflacije Gajević navodi i uvećanu potrošnju.

“Društvo je malo i sistemski izolovano, a hronično pati od nedostatka manuelnog rada i produktivnosti rada uopšte. Ukoliko u takvom društvu administrativno povećate zarade odnosno ako one nijesu zarađene, logično je da povećavate i tražnju. Ta povećana tražnja ne mora biti “sad i odmah”, već se po pravilu povećava i tražnja za novcem kreditima, a onda ide potražnja za robama i dr. Činjenica je da u Crnoj Gori tržište kapitala ne postoji osim u tragovima, pa je logično da se višak sredstava ulaže tamo gdje je najveći profit, ali i gdje je najsigurnije u nekretnine što na neki način dodatno pojačava tražnju, a time i inflaciju.'' ocjenjuje Gajević.

Na pitanje Pobjede kakva nas jesen čeka u smislu daljeg povećanja inflacije, Gajević ne očekuje da taj rast bude znatan, ni do kraja ove, a ni iduće godine.

“To govorim sa aspekta turističke sezone koja je u krajnjem svakogodišnji izvor sezonske inflacije. Dakle, za jesen i zimu predviđam stagnaciju i zadržavanje cijena na sadašnjem nivou, što opet nije dobro, jer bi bio bolji reverzibilan proces smanjenja cijena koji je manje vjerovatan”, ukazuje Gajević. Smatra i da su sezonska inflacija i cijene turističkih usluga u zenitu, ocjenjujući da bi trebalo razmisliti na koji način dalje ići, posebno imajući u vidu da je već drugu godinu zaredom smanjen broj noćenja, posebno u invidualnom smještaju.

Upitan da li bi država ponovo trebalo da se uključi u smislu ograničavanja cijena, Gajević potvrdno odgovara.

“Vlada bi trebalo da ograniči marže veleprodaja i trgovačkih lanaca po modelu koji je uradila Republika Srbija, takvo ograničenje ne bi smjelo da bude za manje od 500 proizvoda, a kazne za kršenje bile bi od novčanih do zabrane rada lanaca. Svaka država mora da pokaže autoritet”, smatra Gajević.

Dodaje da je akcija “Stop inflaciji” imala efekta i dodaje da se za sada treba raditi na maržama u kratkom roku, dok je kao dugoročna mjera potrebno formiranje investicionog ambijenta, ali i promjena percepcije zanimanja u Crnoj Gori.

“Dok god manuelna zanimanja kao što su npr. kvalitetan majstor ili dobar poljoprivrednik budu društveno potcijenjena i neprihvatljiva u našem društvu, ne možemo govoriti o oporavku i privrednom razvoju. Naročito ističem razvoju, jer rast se u savremenom sistemu postiže potrošnjom, a nama je potreban razvoj društva i privrede koja će bar u određenom stepenu proizvesti dovoljnost roba i usluga navodi Gajević. Prema podacima Monstata, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u augustu su veće u prosjeku za 0,5 posto nego julu odnosno 4,6 posto u odnosu na august prošle godine.''

“Najveći utjecaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 5,7 posto, ugostiteljske usluge 9,7 posto, stvarne rente 22,9 posto, farmaceutski proizvodi 15 posto, voće 22,7 posto, ulja i masti 14 posto, povrće 4,4 posto, snabdijevanje vodom 24,1 posto, održavanje stanova 14,3 posto, mlijeko, sir i jaja 2,3 posto, hljeb i žitarice 3,4 posto”, pokazuju podaci Monstata, prenosi Bankar.