Sve o obračunu doprinosa za 2021. godinu: Kolike su osnovice, kako se računaju

Samostalni poduzetnici, kao i još neke kategorije obveznika doprinosa početkom svake godine čekaju podatak o novim osnovicama. 

Piše: Marko Dmitrović, Poreski savjetnik, Revicon

To iščekivanje je posljedica zakonskih rješenja u kojima nije utvrđen konkretni novčani iznos osnovica. One se za neke vrste obveznika određuju na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku o prosječnim plaćama. U praksi se dešava da ovi obveznici doprinosa tek početkom godine saznaju na koliki iznos moraju primijeniti propisane stope da bi dobili iznose za uplatu (iako je podatak FZS, na osnovu kojeg se vrši utvrđivanje, najčešće poznat par mjeseci ranije).

Kako i svake godine ( još od 2009. godine) Federalno ministarstvo finansija je u Službenim novinama Federacije objavilo osnovice za obračun doprinosa nekih kategorija obveznika za koje je propisima utvrđeno da se ista računa kao proizvod podatka FZS o prosječnoj mjesečnoj plaći i određenog koeficijenta. Osnovice za 2021. godinu su objavljene u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 7/21 od 27.1.2021. godine. Ipak, datum objave i nije toliko važan. Važno je da je objava izvršena na vrijeme. Iako se čini da je objava došla prilično kasno, još uvijek nije prekasno. Za obveznike u tom trenutku sva kako još nije bio dospio rok za uplatu doprinosa za I/2021.

U ovom tekstu ćemo se osvrnuti i na osnove: kako se računaju osnovice za obračun doprinosa nekih posebnih kategorija obveznika, zašto svake godine trebaju čekati objavu FMF, kako se vrši obračun, kao i na druga pitanja koja su povezana s ovom temom.

Obveznici doprinosa i osnovice 

Način utvrđivanja osnovica za obračun doprinosa je propisan u Zakonu o doprinosima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/08 do 4/21). Naravno, za stvaranje čitave slike je važan i Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa (“Službene novine Federacije BiH”, br. 64/08 do 39/18). 

U članu 5. Zakona je propisano ko se sve smatra obveznikom doprinosa. Većina najprije pomisli na radnike koji rade za poslodavce. Radnici svakako jesu najbrojnija kategorija obveznika doprinosa, no njihova osnovica nije neki fiksni iznos. Osnovica za obračun doprinosa nekog radnika je njegova bruto plaća uvećana za druga oporeziva primanja koja je ostvario od poslodavca. Također, obveznici doprinosa su i rezidentna fizička lica koja ostvaruju tzv. dohodak od drugih samostalnih djelatnosti (ugovori o djelu, autorski honorari, primanja lica u predstavničkim organima vlasti, članova skupština i odbora te menadžera bez zasnovanog radnog odnosa), no to je neka posebna priča. Za sve njih ja zajedničko to što se osnovica za obračun doprinosa veže za stvarne iznose primanja. 

S druge strane, postoje neke vrste obveznika doprinosa iz člana 5. Zakona kojima osnovica nije vezana za stvarnu visinu primanja. Tipični primjer takvih obveznika doprinosa su samostalni poduzetnici, tj. zička lica koja (u smislu propisa o porezu na dohodak) obavljaju neku samostalnu djelatnost u vidu osnovnog zanimanja. To može biti samostalna obrtnička ili djelatnost srodna obrtu, ali mogu biti i sve druge vrste samostalnog poduzetništva koje se registruju u skladu s nekim posebnim propisima (trgovci, ugostitelji, zdravstvene prakse, advokatske i notarske kancelarije, itd). U članu 5. stav 3. Zakona je propisano da su obveznici doprinosa, između ostalih, i: 

• fizička lica - rezidenti FBiH koja samostalno obavljaju privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje u skladu s propisima o porezu na dohodak, 

• fizička lica - nerezidenti FBiH koja na teritoriji Federacije samostalno obavljaju privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje u skladu s propisima o porezu na dohodak, 

• fizička lica koja se bave poljoprivredom i šumarstvom kao jedinim ili glavnim zanimanjem, 

• trgovci pojedinci čija je samostalna djelatnost upisana u registar kod nadležnog organa. Ovi obveznici doprinosa plaćaju samo doprinose na osnovicu. Naime, za razliku od obveznika doprinosa po osnovu zaposlenja, koji imaju i doprinose iz osnovice i doprinose na osnovicu, lica koja status obveznika doprinosa imaju zbog obavljanja samostalne djelatnosti plaćaju isključivo doprinose na osnovicu. Međutim, kada se to tako kaže, moglo bi se pomisliti da su njihovi doprinosi niži nego kod obveznika - zaposlenika, a u stvarnosti nisu. Naime, za ove kategorije obveznika je u članu 10b. Zakona propisano da je ukupna stopa za obračun njihovih doprinosa 41,5%, odnosno po vrstama: 

• 23% za PIO/MIO,

• 16,5% za zdravstveno osiguranje,

• 2% za osiguranje od nezaposlenosti. 

Propisane stope za obračun doprinosa se primjenjuju na osnovicu koja je fiksna za jednu godinu. Kao što smo rekli u uvodu, osnovice za obračun doprinosa se kod nekih vrsta obveznika (među kojima su i samostalni poduzetnici) računaju kao proizvod podatka o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći (koji objavljuje Federalni zavod za statistiku) i određenih koeficijenata (koji su propisani u članu 8. Zakona o doprinosima). Koeficijenti zavise od vrste djelatnosti kojom se neko bavi te od poreznog statusa u smislu propisa o porezu na dohodak. Lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, a dohodak utvrđuju na osnovu poslovnih knjiga imaju nešto više osnovice od lica koja porez na dohodak za svoju samostalnu djelatnost plaćaju u paušalnom iznosu. Unutar tih dviju grupa postoji dodatno razvrstavanje prema vrstama djelatnosti, što na terenu često izaziva i razne dileme. 

Konkretno, u članu 8. stav 2. Zakona su utvrđeni sljedeći fiksni koeficijenti: 

• 1,1 - slobodna zanimanja (koja se smatraju takvima po propisima o porezu na dohodak), 

•   0,65 - ostali obrtnici koji dohodak utvrđuju na osnovu poslovnih knjiga,

•   0,29 - lica koja samostalno obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a dohodak utvrđuju na osnovu poslovnih knjiga,

•   0,25 - tradicionalni esnafski zanati kojima je odobreno paušalno plaćanje poreza na dohodak,

•   0,25 - lica koja samostalno obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a odobreno im je plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu,

•   0,55 - ostali obrti kojima je odobreno paušalno plaćanje poreza na dohodak,

•   0,25 - samostalni taksisti,

•   0,29 - trgovci pojedinci.

U koju kategoriju spadamo?

Ovo je jedno od ključnih pitanja za svako zičko lice koje obavlja neku samostalnu djelatnost. Za neka lica ne postoji dilema jer ih je lako svrstati, no postoje mnoge djelatnosti koje nisu izričito spomenute pa se dešavaju sporne situacije. U praksi se čak dešavalo da se nekim djelatnostima poslije određenog vremena promijeni pripadnost određenoj kategoriji (zbog promjene nekih drugih propisa). Bilo kako bilo, pravilno svrstavanje je od velike važnosti jer od toga zavisi hoće li se pravilno obračunati doprinosi (a samim tim i hoće li na propisane račune biti uplaćen dovoljan iznos). 

Krenut ćemo od lakših kategorija. Primjera radi, samostalni taksisti su fizička lica koja nisu zaposlena u nekom taxi preduzeću, nego su na svoje ime i prezime dobili odobrenje za samostalno obavljanje te djelatnosti. Tu ne postoje dileme oko toga koja lica spadaju u ovu kategoriju. Između ostalog, ta djelatnost je uređena i propisima o saobraćaju, a prepoznatljivi su i po posebnim tablicama (koje počinju sa TA). Prema propisima o porezu na dohodak, oni spadaju u obveznike koji porez plaćaju u fiksnom mjesečnom (paušalnom) iznosu od 50 KM. Oni ne moraju voditi poslovne knjige i visina poreza im ne zavisi od obima posla. Pošto su prepoznati kao posebna kategorija, olakšice imaju i u smislu propisa o doprinosima pa mjesečno plaćaju 41,5% od najniže moguće osnovice po navedenoj listi koeficijenata. 

Trgovci pojedinci su fizička lica koja, shodno Zakonu o unutrašnjoj trgovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 40/10 i 79/17), ličnim radom izvan prodavnica (tj. na tržnicama, pijacama i sličnim zakupljenim mjestima) obavljaju trgovinu na malo određenom vrstom robe i na osnovu rješenja nadležnog organa. Oni su, također, paušalci u smislu propisa o porezu na dohodak pa stoga ne moraju voditi poslovne knjige niti utvrđivati godišnji dohodak. Njihova fiksna mjesečna obaveza za porez na dohodak je 70 KM, dok za obračun doprinosa primjenjuju osnovicu koja se računa na osnovu koeficijenta 0,29. 

Paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti i zička lica koja samostalno obavljaju djelatnost tradicionalnih esnafskih zanata, a u skladu s nadležnim propisima kojima je određeno šta sve spada u tu kategoriju (Uredba o zaštiti tradicionalnih i starih obrta). Oni mogu postati paušalci ako se prijave u PUFBiH sa zahtjevom za paušalno plaćanje poreza (na obrascu ZMP-1055). Nakon toga ne samo da plaćaju mjesečni porez u ksnom iznosu od 30 KM, nego automatski ostvaruju i pravo na primjenu niže osnovice za obračun doprinosa nego druga lica koja iste djelatnosti obavljaju uz obavezu vođenja poslovnih knjiga. Naime, dok “samostalci” koji vode knjige imaju koe cijent 0,65, koe cijent za ove djelatnosti ako porez plaćaju paušalno je 0,25. 

Slično se može reći i za lica koja samostalno obavljaju djelatnost iz oblasti poljoprivrede i šumarstva (shodno posebnim propisima), s tim da je razlika između osnovica znatno manja. Ako je takvo lice ujedno i PDV obveznik pa je dužno voditi poslovne knjige te na taj način utvrđivati iznos oporezivog dohotka, osnovica za obračun doprinosa se računa na osnovu koe cijenta 0,29. Međutim, ako to lice nije porezni obveznik na taj način pa porez na dohodak plaća paušalno (70 KM mjesečno), osnovica za obračun doprinosa mu se računa na osnovu koe cijenta 0,25. 

Pored navedenih kategorija, paušalni obveznici poreza na dohodak mogu biti i “samostalci” koji se bave prevozom tereta jednim prevoznim sredstvom nosivosti do maksimalno 8 tona, kao i lica koja imaju rješenje da obrt obavljaju bez zaposlenika kao domaću radinost (Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaća radinost). Uslov je da podnesu zahtjev za paušalno plaćanje poreza (ZMP-1055). Ako to učine, nakon odobrenja porez na dohodak mogu plaćati u fiksnom mjesečnom iznosu od 70 KM (domaća radinost) ili 80 (prevoznici tereta), a doprinose obračunavati na osnovicu koja se utvrđuje preko koeficijenta 0,55. Ako to ne učine, moraju voditi poslovne knjige i porez plaćati akontativno te po godišnjoj poreznoj prijavi, dok bi doprinose morali plaćati na osnovicu koja se računa na osnovu koeficijenta 0,65. 

Sva nespomenuta lica koja obavljaju neku samostalnu privrednu ili profesionalnu djelatnost spadaju u obveznike poreza na dohodak koji moraju voditi poslovne knjige te koji porez moraju plaćati akontativno (uz naknadnu provjeru kroz godišnju prijavu poreza na dohodak). Međutim, u smislu propisa o doprinosima, nemaju svi isti status. Neki od njih spadaju u tzv. slobodna zanimanja, a neki u obične obrte. Granica između ovih kategorija obveznika doprinosa je ponekad mutna pa stoga nastaju razne dileme, a veoma je važno praviti razliku jer im osnovica nije ista. Osnovica za lica koja obavljaju slobodna zanimanja se računa na osnovu koe cijenta 1,1, dok se za lica koja obavljaju obične obrtničke djelatnosti računa uz koeficijent 0,65. 

Neka pravila, ipak, postoje i sadržana su u propisima o porezu na dohodak. Iz člana 12. stav 3. Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08 do 65/13) te člana 32. stav 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08 do 21/20) proističe da u slobodna zanimanja spadaju: 

• samostalne djelatnosti zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih savjetnika, samostalnih računovođa, inžinjera, arhitekata, prevodilaca, tumača, turističkih vodiča i druge slične djelatnosti, 

• samostalne djelatnosti naučnika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,

• samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti,

• samostalne djelatnosti novinara, izvještača, fotografa, umjetnika i sportista. 

Očito je da je ovdje svašta ubačeno. Mnogi na prvi pogled ovo vežu za postojanje posebnih propisa za neku djelatnost ili posebnih uslova koje neka lica moraju zadovoljiti. Međutim, to nije dobar filter za određivanje pripada li neko ovoj kategoriji obveznika doprinosa. Primjera radi, mnoga neobuhvaćena zanimanja također zahtijevaju da se prilikom registracije donese dokaz o zadovoljavanju određene spreme ili položenog majstorskog ispita. S druge strane, za neka od navedenih zanimanja nisu potrebani nikakvi certifikati, diplome, potvrde, licence i slično. Npr. doktori i arhitekti moraju imati poseban “papir” da bi se bavili tim poslovima, ali fotograf i umjetnik ne moraju. 

Prema tome, orijentir za svrstavanje je isključivo ovaj spisak djelatnosti koje su u propisima o porezu na dohodak istaknute kao slobodna zanimanja, a bez obzira na to ima li neko lice, odnosno je li moralo imati nekakav papir kojim dokazuje kvali kacije da se time bavi. Slobodnim zanimanjima pripadaju svi koji su navedeni, ali i svi koji su tome slični. Npr. nije izričito naveden stomatolog, ali i on spada u zdravstvenu djelatnost. Također, nisu izričito navedena ni sva zanimanja iz grupe informacijskih i komunikacijskih djelatnosti, ali ona također spadaju u slobodna zanimanja jer su i to inžinjerski poslovi. 

Nasuprot tome, sve ostale djelatnosti (tj. djelatnosti koje nisu spomenute, a nisu ni srodne ovim spomenutim), spadaju o obične obrte za koje se osnovica računa na osnovu koeficijenta 0,65. Važno je naglastiti da ovu kategoriju ne treba nužno vezati za Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/09 i 42/11). Ovdje spada ju sve samostalne djelatnosti koje se ne mogu vezati za neku od prethodnih kategorija obveznika doprinosa, iako su možda osnovane po nekim sasvim drugim propisima (npr. trgovci i ugostitelji imaju “svoje” posebne zakone). Što se tiče klasičnih obrta, ovdje definitivno pripadaju sva zanimanja kao što su krojači, obućari, automehaničari, autopraonice, vulkanizeri, vodoinstalateri, pekari, mesari, slastičari, frizeri, stolari, limari, staklari, prevoznici, agencije za marketing ili nekretnine, itd. 

Očigledno je da unutar jedne kategorije mogu biti lica koja obavljaju značajno različite djelatnosti, i to ne samo po njihovoj prirodi, nego i po atraktivnosti i po rezultatima. Kada se posmatra tako, djeluje neobično da istu osnovicu za doprinose imaju programer i doktor, s jedne strane (kao primjeri zanimanja od kojih se očekuju bolji rezultati), te veterinar i turistički vodič (za koje se možda očekuje da imaju slabije rezultate). Isto tako, u istu kategoriju obveznika doprinosa spadaju lice koje ima agenciju za nekretnine i lice koje ima limarsku radnju. Međutim, to je jednostavno tako jer se osnovica za obračun doprinosa ne veže za visinu rezultata. Uostalom, ni dva doktora ne ostvaruju iste rezultate, baš kao što ih ne ostvaruju ni dva limara. Ako bi se težilo tome da doprinosi odražavaju stvarne mogućnosti nekog lica, primjereniji bi bio neki sistem koji bi se vezao za stvarni obim posla ili rezultat. Ipak, to u Zakonu nije tako. 

Osnovice za obračun doprinosa 

Osnovica se računa množenjem navedenih koeficijenata s podatkom o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći u FBiH za period od I do IX mjeseca prethodne godine, a koji redovno (jednom godišnje) objavljuje Federalni zavod za statistiku. Sasvim razumljivo, noviji podatak je obično viši nego prethodni tako da i osnovice za obračun doprinosa rastu iz godine u godinu. 

U uvodu teksta je već spomenuto da su osnovice za obračun doprinosa za 2021. objavljene u “Službenim novinama Federaci- je BiH”, broj 7/21 od 27.1.2021. godine. Zanimljivo je da su se matematički one mogle izračunati i ranije.

Naime, FZS je podatak o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći u FBiH za period I-IX 2020. godine objavio još u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj 84/20 od 18.11. prošle godine. On iznosi 1.463 KM. Međutim, taj podatak je tada mogao poslužiti samo kao orijentir o tome šta obveznike čeka u 2021. godini. Nove osnovice postaju zvanične tek kada ih službeno objavi Federalno ministarstvo nansija. Drugim riječima, niko nije trebao preći na obračun doprinosa po novim osnovicama ako ih je samostalno izračunao prije zvanične objave FMF.

Ti iznosi su postali važeći tek nakon zvanične objave. Istina, objava se desila u “pet do dvanaest”, ali još uvijek na vrijeme da obveznici do 10.2. stignu uplatiti doprinose za I mjesec. Doprinosi koji su se trebali platiti do 10.1. (za XII/2020) su svakako trebali biti obračunati po tada važećim osnovicama (i tako bi bilo čak i da su nove osnovice u tom trenutku već bile poznate). 

U tabeli 1. možemo vidjeti kretanje osnovica za samostalne djelatnosti kroz prethodnih pet godina te za tekuću 2021. godinu: 

"Povlaštena osnovica"

U propisima o doprinosima postoji posebno pravilo o osnovici za obračun doprinosa za zaposlenike u rudnicima uglja, zatim tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće te u niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata. U članu 20a. Zakona o doprinosima je propisano da njihovi poslodavci mogu obračunavati doprinose na osnovicu koja se računa na osnovu koe cijenta 0,29, ali uz uslov da isplaćena plaća ne prelazi 60% od prosječne mjesečne neto plaće u FBiH za period I-IX prethodne godine. 

Naravno, iz perspektive radnika ovdje nema ništa povlašteno. Ovo je olakšica samo za njihove poslodavce koji su na ovaj način dobili određeni podsticaj u vidu smanjivanja troškova, dok za radnike to ne donosi nikakve pogodnosti. Naprotiv, to automatski negativno utječe i na njihovu buduću osnovicu za obračun penzije.

S obzirom na navedena pravila, za 2021. godinu to znači da poslodavci u ovim djelatnostima mogu obračunavati doprinose na osnovicu 424 KM, ali uz uslov da se radnicima ne isplati više od 570 KM. Ovih 424 KM se dobilo tako što se koeficijent 0,29 primijenio na prosječnu mjesečnu bruto plaću u FBiH za period I-IX/2020 (1.463 KM), dok se 570 KM dobilo tako što se izračunalo 60% od prosječne mjesečne neto plaće u FBiH za period I-IX/2020 (950 KM). 

Obračun i uplata doprinosa 

Obaveza obračuna, uplate i prijave doprinosa za lica koja obavljaju samostalnu djelatnost dospijeva mjesečno. Budući da se radi o “samostalcima”, oni sami za sebe moraju izvršavati sve ove obaveze (za razliku od npr. radnika koji rade kod rezidentnih poslodavaca jer doprinose za njega mora obračunati, uplatiti i prijaviti taj njegov poslodavac). U članu 11. stav 1. tačka b) Zakona o doprinosima te u članu 24. pratećeg Pravilnika je propisano da se doprinosi moraju obračunati i uplatiti do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Osim toga, u članu 31. stav 2. Pravilnika je propisano da se pritom mora sačiniti specifikacija (obrazac 2002 ili 2002-A), i to istog, a najkasnije narednog dana. 

Ranije u tekstu smo naveli koje su propisane stope doprinosa, a pokazano je i kako se utvrđuje osnovica za obračun doprinosa. Sada je najbolje da vidimo koliki su to iznosi doprinosa koje različite kategorije obveznika trebaju uplaćivati za dvanaest mjeseci ove godine: 

Razlike u iznosima su evidentne, ali smo o tome već govorili. Zakon je pravila postavio tako da visina osnovice (pa automatski i iznos doprinosa) zavisi od vrste djelatnosti koju obavlja obveznik. Ipak, neki obveznici se mogu odlučiti za dobrovoljnu uplatu doprinosa na neku višu osnovicu. Takva mogućnost je predviđena u članu 14. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa. Lice može podnijeti obrazac ZVO te tako zatražiti da doprinose obračunava na svoju osnovicu uvećanu za koeficijente od 1,0 do 3,0. Tako npr. neko iz kategorije slobodnih zanimanja može odlučiti da doprinose plaća na duplo višu osnovicu (tj. na 3.218 KM umjesto na 1.609 KM). 

Za sve “samostalce” su stope i način obračuna isti, kao i način uplate i prijave. Uplata doprinosa se vrši do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, i to u skladu s Pravilnikom o načinu uplate, pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 54/20 do 88/20). U praksi, to zahtijeva uplatu na pet različitih adresa: 

• Doprinos za PIO/MIO se u punom iznosu uplaćuje jednim uplatnim nalogom na aktuelni račun javnih prihoda Budžeta FBiH. Na uplatni nalog se unosi šifra općine djelatnosti koju lice obavlja, uz navođenje vrste prihoda 712112 i budžetske organizacije 5102001. 

• Doprinos za zdravstveno osiguranje se dijeli na dva dijela. Jedan dio (89,8% od obračunatog iznosa ovog doprinosa) se mora uplatiti na aktuelni račun kantonalnog zavoda za zdravstveno osiguranje, a drugi dio (10,2%) na račun Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH. Na uplatnim nalozima treba biti unesena šifra općine prema registraciji djelatnosti koju lice obavlja, a kao vrsta prihoda se unosi 712111. Pošto se ovaj doprinos ne uplaćuje na račune javnih prihoda budžeta, ne unosi se šifra budžetske organizacije. 

• Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti se, također, dijeli na dva dijela. Veći dio (70% od obračunatog iznosa ovog doprinosa) se uplaćuje na aktuelni račun kantonalnog zavoda ili službe za zapošljavanje, dok se ostatak (30%) treba uplatiti na račun Federalnog zavoda za zapošljavanje. Na uplatne naloge se moraju unijeti šifra 712113 i šifra općine prema registraciji djelatnosti. S obzirom na to da se iznosi ne uplaćuju na račune javnih prihoda budžeta, ne unosi se šifra budžetske organizacije. 

Uz uplatu je potrebno podnijeti i odgovarajuću prijavu u Poreznu upravu FBiH. Prijava se može podnijeti najkasnije dan nakon uplate doprinosa. Ako je samostalni poduzetnik rezidentno lice (a to su i stranci koji na teritoriji FBIH registruju samostalnu djelatnost), onda se mora podnijeti obrazac Specifikacija 2002. S druge strane, ako se radi o fizičkom licu čije je prebivalište u RS ili BDBiH, a na teritoriji FBiH je registrovalo samostalnu djelatnost, onda se podnosi obrazac Specifikacija 2002-A. Razlika je samo u usmjeravanju doprinosa jer lica iz RS i BD dio doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti plaćaju prema svom mjestu prebivališta. 

Najavljeni novi propisi 

Već nekoliko godina se u FBiH govori o reformi sistema doprinosa i oporezivanja dohotka koji bi trebali doći “u paketu” u vidu novih zakona o doprinosima, odnosno porezu na dohodak. Ipak, to za samostalne djelatnosti ne bi trebalo donijeti mnogo promjena jer bi stanje ostalo manje-više slično. Istina je da je tim novim zakonima planirano smanjenje stopa za obračun doprinosa, no to će istovremeno pratiti i povećanje osnovica. Naime, u tim najavljenim novim propisima bi trebali biti povećani ranije spomenuti koe cijenti. Na kraju će ta kombinacija novih (viših) koeficijenata i novih (nižih) stopa za obračun doprinosa dovesti do toga da su mjesečne obaveze gotovo iste. Prema tome, za sada nema razloga za neku opširniju priču o tome.