Najveći svjetski rudarski projekat: Pravi "kavijar" među rudama željeza
Anglo-australski rudarski gigant Rio Tinto spreman je da ove godine započne "najveći svjetski" rudarski projekat od 20 milijardi dolara u Republici Gvineji.
Anglo-australski rudarski gigant Rio Tinto spreman je da ove godine započne "najveći svjetski" rudarski projekat od 20 milijardi dolara u Republici Gvineji, nakon 27 godina čekanja obilježenog nekoliko pravnih i političkih neuspjeha i skandala, piše The North Africa Post.
Razvoj željezne rude, željeznica i luka u udaljenom kutku zapadne Afrike vrijedan 20 milijardi dolara trebao bi postati najveći i najkvalitetniji novi rudnik željezne rude na svijetu koji će dodati oko 5% globalnoj pomorskoj opskrbi kada počne.
Preskup za bilo kojeg rudara da bi se samostalno razvijao, projekat željezne rude Simfer je saradnja koja uključuje Rio Tinto, gvinejsku vladu i najmanje sedam drugih kompanija, uključujući pet iz Kine, od kojih je najznačajniji Chinalco, najveći svjetski proizvođač aluminija.
Konzorcijum Rio Tinto-Chinalco će, kako se izvještava, takođe finansirati razvoj infrastrukture koji obuhvata 552 km željezničke pruge, duboke luke i 70 km pruge za povezivanje sa glavnom prugom.
Rio Tinto koji se nalazi na UK listi kao prvi osigurani za dozvolu za istraživanje u planinama Simandou u jugoistočnoj Gvineji 1997. godine.
Od tada je zemlja prošla dva državna udara, bila je svjedokom četiri šefa država i održala tri puta predsjedničke izbore.
Ove, 2024. godine, nakon što su kineski državni partneri Rio Tinta dobili posljednje odobrenje iz Pekinga, anglo-australski rudar namjerava konačno pokrenuti najsloženiji projekat u svojoj istoriji.
"Ne postoji ništa drugo u ovom obimu i veličini", rekao je medijima Bold Baatar, izvršni direktor Rio Tinto Copper.
Prva isporuka rude očekuje se 2025. godine, s ciljem dostizanja pune proizvodnje od 60 miliona tona godišnje do 2028. godine.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.