Američki sud blokirao Trumpove carine

Američki Savezni sud za međunarodnu trgovinu donio je presudu kojom se poništavaju široke carinske mjere predsjednika Donalda Trumpa.

Presuda: Ograničenja predsjedničke moći

Sud sa sjedištem u New Yorku zaključio je da Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlaštenjima (IEEPA) iz 1977. godine, na koji se Trump pozivao, ne daje predsjedniku ovlasti za nametanje sveobuhvatnih tarifa gotovo svim stranim partnerima. Prema presudi, samo Kongres ima pravo regulisati međunarodnu trgovinu, što Ustav SAD-a jasno definira.

Odluka također obuhvata posebne tarife koje je Trumpova administracija uvela protiv Kine, Meksika i Kanade, navodeći kao razlog borbu protiv ilegalne trgovine drogom i migracija. Trumpova administracija odmah je uložila žalbu, a Bijeloj kući ostavljeno je deset dana da formalno obustavi provedbu tarifa, iako su mnoge već bile suspendovane.

Reakcije i političke poruke

Administracija je odgovorila izjavom zamjenika glasnogovornika Bijele kuće, Kush Desaija, koji je poručio da "nije na neizabranim sudijama da odlučuju kako se rješava nacionalna kriza".

S druge strane, tužbu su pokrenule male firme uz podršku neprofitne organizacije Liberty Justice Center, dok je 12 saveznih država, uključujući New York, podržalo tu inicijativu. Državna tužiteljica New Yorka, Letitia James, pozdravila je presudu, ocijenivši carine kao "ogromno poresko opterećenje za radničke porodice i američko poslovanje".

Ekonomski efekti i šta slijedi

Globalna tržišta reagovala su pozitivno. Azijske berze zabilježile su rast, a američki fjučersi i dolar također su ojačali. Analitičari ocjenjuju da presuda vraća povjerenje ulagača narušeno naglim trgovinskim odlukama prethodne administracije.

Ipak, kratkoročno neće biti značajnih promjena na američkim granicama – tarife se i dalje moraju plaćati dok traje žalbeni postupak. Ako presuda bude potvrđena, pogođene kompanije će moći tražiti povrat već plaćenih tarifa, s kamatama. Carine na čelik i aluminij nisu obuhvaćene ovom odlukom jer su uvedene na osnovu drugog zakona.

Kako je sve počelo?

Trump je 2. aprila najavio sveobuhvatni tarifni režim kojim je uveo 10 posto osnovne carine za većinu zemalja, dok su pojedine, poput Kine, dobile dodatne "recipročne" carine koje su dosegle 145 osto. Cilj mjere bio je zaštita američke proizvodnje i radnih mjesta, ali ubrzo su uslijedile diplomatske napetosti i ekonomska nestabilnost.

S vremenom je došlo do djelimične normalizacije – tarife prema Kini smanjene su na 30 posto, dok su kineske carine pale na 10 posto. SAD je dogovorio ublažavanje tarifa i sa Velikom Britanijom, dok su pregovori s EU produženi nakon Trumpove prijetnje novim tarifama od 50 posto.

Dalji tok događaja zavisit će od žalbenog procesa, ali jasno je da su američke institucije postavile granice jednostranim ekonomskim potezima Bijele kuće.