Italija izlazi na referendum o državljanstvu i radu: Hoće li odziv biti dovoljan?

Italijani će u nedjelju izaći na dvodnevni referendum o ublažavanju zakona o dobijanju državljanstva i liberalizaciji tržišta rada, ali postoji bojazan da referendum neće privući dovoljan broj birača da bi rezultati bili obavezujući.

Opozicione lijeve i centrističke stranke, organizacije civilnog društva i jedan od vodećih sindikata iskoristili su pitanja radničkih prava i demografskih izazova kao način da ospore politiku desničarske vlade premijerke Giorgie Meloni, navodi Reuters.

Prema navodima sindikata CGIL, za raspisivanje referenduma prikupljeno je više od 4,5 miliona potpisa – znatno više od zakonskog minimuma. Birači će se izjasniti o pet pitanja: četiri koja se odnose na tržište rada i jedno koje se tiče državljanstva.

Međutim, ankete pokazuju da će biti teško mobilizirati više od 50 posto plus jedan birač, koliko je potrebno da bi ishod referenduma bio pravno obavezujući. Premijerka Meloni i vodeći ministri već su najavili da neće glasati.

"Meloni se boji izlaznosti i shvatila je da će mnogi Talijani, čak i oni koji su je podržali na izborima, izaći na referendum", rekla je Elly Schlein, predsjednica opozicione Demokratske partije (PD), koja vodi kampanju zajedno s liderom sindikata CGIL Mauriziom Landinijem.

Istraživanje Demopolis instituta prošlog mjeseca pokazalo je da se očekuje izlaznost između 31 i 39 posto od oko 50 miliona registriranih birača – što je znatno ispod potrebnog praga.

"Bit će teško osigurati prelazak obaveznog praga. Minimalni cilj opozicije je pokazati snagu i mobilizirati više birača nego što je to učinila desnica na općim izborima 2022. godine, kada su osvojili 12,3 miliona glasova", izjavio je Lorenzo Pregliasco iz agencije YouTrend.

Najveću pažnju javnosti privuklo je pitanje o dodjeli državljanstva, u zemlji u kojoj su zabrinutosti zbog migracija pomogle dolasku koalicije Giorgie Meloni na vlast krajem 2022. godine. Na glasačkom listiću građani će se izjasniti o tome da li podržavaju smanjenje potrebnog perioda boravka za naturalizaciju sa deset na pet godina. Prema procjenama organizatora, ova mjera bi mogla uticati na oko 2,5 miliona stranih državljana.

Ekonomisti upozoravaju da, s obzirom na pad nataliteta, Italija mora privući više stranaca kako bi ojačala svoju usporenu ekonomiju, a mnogim migrantima ishod referenduma znači mnogo.

"Samo kada pogledate vremenski okvir, pet godina je ogroman dobitak za nas migrante u odnosu na deset", rekao je 27-godišnji Mohammed Kamara iz Sijera Leonea, koji radi u građevinskoj firmi u Rimu.

Francesco Galietti iz firme za političke analize Policy Sonar ocijenio je da su stroga pravila o državljanstvu za Meloni „pitanje identiteta“, ali da je pod pritiskom poslovne zajednice da otvori granice za strane radnike u zemlji koja ubrzano stari.

"S jedne strane imamo retoriku o kulturnom identitetu, a s druge problem isplate penzija i ekonomiju koja se oslanja na proizvodnju i kojoj trebaju radnici", rekao je Galietti.

Pitanja vezana za tržište rada usmjerena su na otežavanje otpuštanja radnika i povećanje kompenzacija za otpuštene u malim preduzećima, čime bi bila poništena reforma koju je prije deset godina usvojila tadašnja vlada Demokratske partije.

Lideri dviju stranaka iz vladajuće koalicije – Antonio Tajani iz Forza Italije i Matteo Salvini iz Lige – najavili su da neće izaći na glasanje, dok će Meloni izaći na biračko mjesto, ali neće glasati.

"Time će ispuniti svoju institucionalnu dužnost, ali će izbjeći da doprinese kvorumu"; rekao je analitičar Pregliasco.