Beč domaćin samita "Resilient Europe" o otpornosti gradova

Beč ovih dana postaje mjesto susreta naučnika, političara i društvenih aktera iz cijele Europe, koji učestvuju na "Resilient Europe" samitu, međunarodnom događaju pod pokroviteljstvom Papinskih akademija za nauku i društvene nauke. Dvodnevna konferencija fokusirana je na pitanje kako gradovi mogu postati otporniji na klimatske, društvene i ekonomske izazove koji sve češće pogađaju Europu.

Gradonačelnik Beča Michael Ludwig podsjetio je da je 2024. bila najtoplija godina u historiji mjerenja u austrijskoj prijestonici, što je jasan signal o hitnosti djelovanja. Iako su bečke strategije predstavljene kao primjer, organizatori naglašavaju da je cilj skupa mnogo širi, „stvoriti platformu za razmjenu iskustava među europskim gradovima i potaknuti zajedničko učenje“.

''Gradovi su na prvoj liniji klimatskih promjena. Oni moraju osigurati sigurnija, pravednija i zdravija okruženja za milione ljudi'' - istaknuto je tokom diskusija.

Posebno se razmatraju modeli koji kombinuju tri ključna stuba smanjenje emisija, prilagodbu novim okolnostima i društvenu transformaciju – pristup poznat pod akronimom MAST (Mitigation, Adaptation, Societal Transformation).

Beč je prikazan kao jedan od gradova koji već provodi konkretne mjere, od ulaganja u javni prevoz i obnovljive izvore energije, do projekata kružne ekonomije i urbanih "mini-šuma" za hlađenje grada.

Slične inicijative razvijaju i drugi europski gradovi, Milano širi mrežu zelenih krovova, Pariz transformiše prometne čvorove, dok skandinavske prijestolnice postavljaju standarde u korištenju geotermalne energije.

Jedna od centralnih tema samita bila je i uloga mladih. Organizatori naglašavaju da nove generacije moraju biti aktivni učesnici u osmišljavanju klimatskih politika.

''Radi se o njihovoj budućnosti. Oni donose ideje i energiju koja je prijeko potrebna da bi se promjene zaista dogodile'' - kazao je Ludwig.

Konferencija u Beču pokazuje da otpornost gradova nije samo pitanje infrastrukture ili tehnologije. Ona se tiče i socijalne pravde, zdravlja i demokratskog učešća. Samo gradovi koji uspiju povezati nauku, politiku i građane, mogu odgovoriti na izazove budućnosti, i iz njih izaći snažniji, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.