Nobel za medicinu 2025: Naučnici otkrili kako imuni sistem čuva tijelo od samouništenja

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu dobili su naučnici Mary Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za svoja revolucionarna otkrića o tome kako ljudski imuni sistem sprječava da napadne vlastito tijelo, mehanizam poznat kao periferna imunološka tolerancija.

Odluku je u ponedjeljak objavila Nobelova skupština Karolinska instituta u Švedskoj, ističući da su istraživanja ovog trojca "postavila temelje novog polja imunoloških istraživanja i otvorila put razvoju tretmana za autoimune bolesti i rak".

Laureati će podijeliti novčanu nagradu od 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara), a medalje će im uručiti švedski kralj na svečanosti 10. decembra u Stockholmu.

Revolucionarno razumijevanje imunog sistema

Ljudski imuni sistem je jedno od najkompleksnijih dostignuća evolucije, svakodnevno nas štiti od hiljada bakterija, virusa i drugih mikroorganizama. Ali ta moć ima i tamnu stranu: ako nije precizno regulisan, imuni sistem može početi napadati vlastite organe, što dovodi do teških autoimunih bolesti.

Upravo su na to pitanje, kako tijelo razlikuje "svoje" od "tuđeg", Brunkow, Ramsdell i Sakaguchi dali ključne odgovore. Njihova istraživanja objasnila su ulogu posebne vrste imunih ćelija poznatih kao regulatorne T ćelije (Treg), koje djeluju kao "čuvari" imunog sistema i sprječavaju da organizam sam sebe uništi.

"Njihova otkrića razjasnila su osnovne mehanizme imunološke ravnoteže i otvorila nove mogućnosti u liječenju bolesti koje pogađaju milione ljudi širom svijeta", saopćila je Nobelova komisija.

Japanski imunolog Shimon Sakaguchi prvi je još 1980-ih sumnjao da u tijelu postoje specijalne ćelije koje "smiruju" pretjerano aktivne T ćelije. U eksperimentima na miševima, on je pokazao da uklanjanje određenih T ćelija dovodi do razvoja niza autoimunih bolesti, dok njihovo vraćanje u organizam sprječava štetu. Godine 1995. Sakaguchi je konačno identifikovao novu klasu T ćelija koje je nazvao regulatorne T ćelije, prelomni trenutak u imunologiji.

U isto vrijeme, američki naučnici Mary Brunkow i Fred Ramsdell istraživali su misterioznu bolest kod laboratorijskih miševa nazvanu scurfy. Miševi s ovom genetskom mutacijom imali su teška oštećenja tkiva jer imuni sistem nije mogao da se "isključi". Nakon godina mukotrpnog rada, Brunkow i Ramsdell su pronašli gen odgovoran za tu pojavu, Foxp3.

Njihovo otkriće iz 2001. pokazalo je da mutacije tog gena uzrokuju i rijetku ljudsku bolest poznatu kao IPEX sindrom, u kojem dolazi do potpunog kolapsa imunološke tolerancije. Nedugo zatim, Sakaguchi i njegovi saradnici dokazali su da upravo Foxp3 kontroliše razvoj regulatornih T ćelija, čime je zatvoren krug, i rođena nova paradigma imunologije.

Novi putevi u liječenju raka i autoimunih bolesti

Otkrića ovogodišnjih laureata imaju ogromne praktične implikacije. Regulatorne T ćelije, pokazalo se, igraju ključnu ulogu ne samo u sprečavanju autoimunih reakcija, nego i u ponašanju tumora. Neki karcinomi uspijevaju "privući" ove ćelije kako bi se zaštitili od imunog napada. Zato današnji istraživači pokušavaju razviti lijekove koji bi blokirali tu zaštitu i omogućili imunom sistemu da uništi tumor.

S druge strane, kod bolesti poput dijabetesa tipa 1, multiple skleroze ili reumatoidnog artritisa, cilj je upravo suprotan, povećati broj regulatornih T ćelija kako bi se smanjila šteta koju nanosi pretjerano aktivan imuni odgovor. Klinička ispitivanja u toku istražuju upotrebu interleukina-2 i drugih metoda za stimulaciju tih ćelija, pa čak i njihovo laboratorijsko umnožavanje i vraćanje u tijelo pacijenata.

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu tradicionalno otvara sezonu objave dobitnika u oktobru, nakon čega slijede nagrade za fiziku, hemiju, književnost, mir i ekonomiju. Nagrade su ustanovljene testamentom švedskog pronalazača Alfreda Nobela 1901. godine, a ceremonije dodjele održavaju se 10. decembra, na godišnjicu njegove smrti.

Među ranijim dobitnicima ove prestižne nagrade su Alexander Fleming za otkriće penicilina, te brojni savremeni istraživači koji su doprinijeli razvoju mRNA vakcina protiv COVID-19.

Prošlogodišnji laureati bili su američki naučnici Victor Ambros i Gary Ruvkun za otkriće mikroRNA, malih molekula koje upravljaju načinom na koji se ćelije razvijaju i međusobno razlikuju.

Tri naučnika koja su promijenila razumijevanje života

Mary E. Brunkow (rođena 1961.) doktorirala je na Univerzitetu Princeton i danas radi kao viši programski menadžer na Institutu za sistemsku biologiju u Seattleu.

Fred Ramsdell (rođen 1960.) doktorirao je na Univerzitetu u Kaliforniji u Los Angelesu i trenutno je naučni savjetnik u kompaniji Sonoma Biotherapeutics u San Franciscu.

Shimon Sakaguchi (rođen 1951.) profesor je na Univerzitetu Osaka u Japanu i jedan od vodećih svjetskih imunologa.

Njihov zajednički rad, kako je istaknuto u obrazloženju Nobelove komisije, "dao je fundamentalno razumijevanje načina na koji se imuni sistem drži pod kontrolom i time pružio najveću moguću korist čovječanstvu".