Kako se trgovinske tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine nastavljaju sa sve više mjera s obje strane, soja je postala jedan od novih faktora u tom trgovinskom ratu.
Eskalacija trgovinskih tenzija između dvije zemlje povećala je percepciju rizika na globalnim tržištima, utječući na cijene roba.
Kina je nedavno uvela dodatne mjere za ograničavanje ekstrakcije rijetkih minerala, a zauzvrat je američki predsjednik Donald Trump najavio da će od 1. novembra nametnuti carine od 100 posto na već postojeću stopu Pekingu, kao i kontrolu izvoza kritičnog softvera.
Sada Trump tvrdi da Kina "namjerno ne kupuje" američku soju, prema nedavnoj objavi na društvenim mrežama.
Međutim, Kina je diverzificirala uvoz soje kako bi zamijenila SAD kao izvor otkako je Trump preuzeo dužnost. Izvještaji pokazuju da Kina još uvijek nije osigurala veliki dio svojih zaliha soje za decembar i januar, dok visoke cijene brazilskih tereta odbijaju kupce, piše BHRT.
Peking bi mogao biti prisiljen koristiti državne rezerve kako bi zadovoljio svoje kratkoročne potrebe za sojom, a ta mogućnost uticaće na tržište soje.
Soja je zabilježila umjereni porast u odnosu na kraj prošle godine, jer je 2025. godinu počela sa 10,10 dolara po bušelu (mjerna jedinica za zapremninu suhih tvari), pala je na 9,70 dolara tokom godine i stabilizirala se na oko 10,82 dolara.
"Soja je usjev od sociopolitičkog značaja u Washingtonu, jer su poljoprivrednici odigrali veliku ulogu u Trumpovom izboru", rekao je za Anadolu Sadi Kaymaz, stručnjak za azijska tržišta.
Napomenuo je da su Sjedinjene Američke Države jedan od dva najveća svjetska izvoznika soje, uz Brazil, te da Kina domaćom proizvodnjom ne može zadovoljiti potrebe svog tržišta za sojom.
Kaymaz je rekao da velika kineska stočarska industrija uzrokuje da Peking značajan dio svojih potreba za sojom mora nabavljati izvan Kine, te da se zbog napetosti između SAD-a i Kine, Peking posljednjih godina okrenuo Brazilu.
Rekao je da se sojom ove godine slabo trguje na Čikaškoj robnoj berzi (Chicago Mercantile Exchange), jer je Kina gotovo prestala naručivati soju iz SAD-a.
"Trump je ljut zbog toga, jer je rekao da je Kina neprijateljski raspoložena smanjenjem narudžbi soje i zaprijetio je da će prestati uvoziti jestivo ulje iz Kine", rekao je.
Visoke kamatne stope i rastući troškovi gnojiva također vrše veći pritisak na poljoprivrednike.
"Poljoprivredni analitičari kažu da Kina treba kupiti oko 10 miliona tona soje do kraja godine", dodao je.
Kaymaz je rekao da su pošiljke iz Brazila porasle za skoro tri dolara po bušelu zbog vremenskih uslova i troškova transporta, napominjući da je Kina, po svemu sudeći, usvojila pristup "sačekajmo i vidjet ćemo" od sredine oktobra, jer brazilska soja ostaje skupa, a američka soja je "politički zabranjena".
"Kineski poljoprivredni analitičari kažu da bi se u ovom trenutku mogle koristiti državne rezerve, jer komercijalne zalihe od 44 miliona tona, koje je Brazil akumulirao intenzivnim kupovinama tokom nekoliko godina, mogu poslužiti kao tampon", rekao je Kaymaz.
Prema njegovim riječima, moguće primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine moglo povećati cijene soje.
"Obim izvoza soje iz Brazila premašio je 102 miliona tona u prvih devet mjeseci, što označava novi rekord", rekao je i dodao:
"Kineski apetit igra ogromnu ulogu u tome - od svakih 100 tona soje koju je Brazil izvezao ove godine, 79 tona je otišlo u Kinu".
Napomenuo je da je Kina najveće tržište za pulpu, kafu, kukuruz i mnoge druge resurse, kao i za najvećeg svjetskog proizvođača željezne rude kompaniju "Vale".
Nakon što je Trump uveo carinu od 50 posto Brazilu, Kina je kupovala sve više i više kafe u zrnu Arabica.
