Trumpova obustava proizvodnje penija izazvala ekonomski domino efekat u SAD-u

U Sjedinjenim Američkim Državama sve je izraženija nestašica penija, najmanje kovanice u optjecaju. Nakon što je administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa ranije ove godine obustavila njihovu proizvodnju, količina penija na tržištu naglo je opala, pa su mnogi trgovci primorani zaokruživati gotovinske iznose na najbližih pet centi. Kako piše BBC, jasne savezne smjernice o postupanju u ovakvim situacijama još ne postoje.

„To se brzo odrazi na bilanse“, izjavio je Dylan Jeon, viši direktor za odnose s vladom pri Nacionalnoj maloprodajnoj federaciji.

Trump je u februaru proizvodnju penija nazvao rasipničkom i preskupom, poručivši na društvenim mrežama da je potrebno „ukloniti otpad iz budžeta naše velike nacije, pa makar to bilo i penij po penij“.

Američka kovnica novca službeno je zaustavila proizvodnju u maju, iako je Ministarstvo finansija očekivalo da će do nestašice doći tek početkom 2026. godine. Međutim, problem je nastupio mnogo ranije – banke više ne mogu dobiti penije od federalnih vlasti, pa ih ni poslovni subjekti ne mogu nabaviti putem banaka.

„Prvi signali o nestašici pojavili su se krajem augusta i početkom septembra“, rekao je Jeon. „Sada je pogođeno svako preduzeće koje posluje gotovinski.“

Trgovci bez rješenja

Brojne prodavnice suočavaju se s dilemama kako postupiti kada im nestane penija, a kupac očekuje tačan ostatak. Privremeno rješenje za mnoge je zaokruživanje iznosa na najbližih pet centi – naviše ili naniže – kako bi se ostatak mogao vratiti u kovanici od pet centi, tzv. nikalu.

Situacija, međutim, nije jednostavna. U pojedinim gradovima, poput New Yorka, trgovci su zakonski obavezni da isplate tačan ostatak, dok drugi propisi ne dozvoljavaju razliku između gotovinskog i kartičnog plaćanja. Kako bi izbjegli pritužbe i moguće tužbe, mnogi trgovci odlučuju se za zaokruživanje cijena naniže.

"Govorimo o gubitku do četiri centa po svakoj gotovinskoj transakciji u hiljadam trgovina širom zemlje", rekao je Jeon. "To je neodrživo."

Zbog toga mnoge trgovine ohrabruju kupce da plaćaju tačnim iznosom, a pojedine organizuju i akcije u kojima nagrađuju one koji donesu penije od kuće.

Najteže pogođene prodavnice mješovite robe

Trgovine mješovitom robom posebno osjećaju posljedice nestašice, potvrdio je Jeff Lenard iz Nacionalne udruge trgovina mješovitom robom. Kompanija Kwik Trip najavila je da će zaokruživati cijene naniže, što bi ih, prema procjenama, moglo koštati i do tri miliona dolara godišnje.

Lenard podsjeća da su tokom američke historije pojedine kovanice, poput onih od pola, tri ili dvadeset centi, povučene iz upotrebe još u 19. stoljeću, ali da se rijetko dešava da se ukida osnovna valuta u opticaju poput penija, koji postoji još od 1793. godine.

"Ljudi ne žele peni sve dok ga ne mogu dobiti natrag kao sitniš", rekao je.

Iako proizvodnja jednog penija košta gotovo četiri centa, zagovornici njegovog zadržavanja ističu da bi ukidanje najviše pogodilo građane s nižim prihodima, koji se u većoj mjeri oslanjaju na gotovinu. Izvršni direktor organizacije Americans for Common Cents, Mark Weller, upozorava da bi upravo ti slojevi bili najviše pogođeni praksom zaokruživanja cijena.

"To su ljudi koji nemaju pristup tekućim računima, kreditnim karticama ni bankarskim uslugama", rekao je Weller. "Štetite skupinama s nižim primanjima kada počnete zaokruživati transakcije."

On dodaje da potencijalne uštede države mogu biti poništene jer će biti potrebna povećana proizvodnja nikala – čija proizvodnja, paradoksalno, košta gotovo 14 centi po komadu.

Stručnjaci se slažu da bi savezna vlada trebala hitno utvrditi jasna pravila o zaokruživanju cijena i načinu postupanja tokom nestašice.

"Uvijek će biti penija, to je jednostavno kovanica niske iskoristivosti", zaključio je Jeon. "Ljudi ih zaboravljaju u džepovima, gube ih u kauču, drže u staklenkama. To su kovanice koje ne ulaze u opticaj."