
Foto: Pixabay
04.09.2026 |
Vijesti / SVIJET
Izvor: Hrportfolio
Zbog tranzitne uloge i porasta rizika, Berlin mora izraditi operativne planove te primijeniti ukrajinska iskustva brze sanacije.
Njemačka energetska infrastruktura izložena je znatno većem broju napada u poređenju sa ostalim evropskim zemljama, upozorio je Christian Bruch, predsjednik uprave energetske tehnološke kompanije Siemens Energy.
Bruch smatra da se Njemačka mora suočiti sa činjenicom da kritičnu infrastrukturu nije moguće u potpunosti zaštititi, naročito jer je nivo prijetnje u posljednjih 12 do 18 mjeseci drastično porastao.
Tranzitna uloga Njemačke i nedavni incidenti
Njemačka je zbog svoje veličine i geografskog položaja posebno izložena jer bi u slučaju širih sukoba imala ključnu ulogu kao tranzitna zemlja, na šta bi, prema Bruchovim riječima, i šira javnost morala obratiti pažnju.
Učestali incidenti na elektroenergetskoj mreži u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji ponovo su otvorili pitanje ranjivosti njemačke energetske infrastrukture.
Istražitelji u oba slučaja sumnjaju na politiziranu sabotažu i planirane opstrukcije.
Hibridni napadi i pouke iz Ukrajine
Njemačka hitno mora dovršiti operativni plan za krizne situacije koji bi obuhvatio zaštitu elektroenergetske i vodne infrastrukture te stabilnost opskrbe hranom.
"Moramo se pripremiti, jer moramo računati na mogućnost da su takvi incidenti dio hibridnih napada", naglasio je Bruch, ukazujući i na sve češće kibernetičke udare.
S obzirom na to da je potpunu zaštitu nemoguće garantovati, Bruch ističe da fokus mora biti na jačanju sposobnosti brze sanacije štete.
Kao primjer naveo je Ukrajinu, gdje su pod redovnim napadima ključni brzi sistemi izvještavanja, dostupnost rezervnih dijelova i specijalizovani timovi za hitne popravke.
"Puno je važnije biti sposoban brzo obnoviti oštećenu infrastrukturu nego živjeti u iluziji da možemo spriječiti svaki napad", zaključio je Bruch.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.