Njemačka daje veće ovlasti tajnim službama za cyberoperacije i korištenje AI-ja

Njemačka vlada odobrila je prijedlog zakona kojim bi obavještajne službe dobile znatno šire ovlasti, uključujući cyberoperacije i veću primjenu umjetne inteligencije. Reforma dolazi nakon dva ozbiljna sigurnosna incidenta u posljednjih mjesec dana.

Izmjene, koje još mora odobriti parlament, uglavnom odgovaraju dugogodišnjim zahtjevima njemačkih obavještajnih službi, koje upozoravaju da po operativnim mogućnostima zaostaju za saveznicima i protivnicima.

"Pretvaramo naše obavještajne službe u istinske tajne službe", izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt.

Sigurnosna pitanja ponovo su u centru pažnje nakon napada automobilom krajem jula tokom Pridea u Berlinu, za koji je osumnjičen islamista odranije poznat vlastima. Prošle sedmice kod ukrajinskog teretnog aviona na aerodromu u Leipzigu pronađen je i dron s eksplozivom.

Prema nacrtu zakona, Savezna obavještajna služba BND trebala bi dobiti veće mogućnosti za odgovor na prijetnje povezane s državama poput Rusije i Kine. Njemačke vlasti tvrde da su sigurnosni rizici znatno porasli nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, posebno zbog sabotaža, špijunaže i cybernapada.

Direktor BND-a Martin Jäger rekao je da Njemačka protivnicima mora pokazati „da smo u stanju raditi slične stvari kako bi i druga strana osjetila posljedice“.

Nove ovlasti omogućile bi obavještajcima da u okviru takozvanih „hack-back“ operacija mijenjaju ili brišu podatke. Predviđena je i mogućnost izmjene digitalnih uputstava za proizvodnju oružja kako bi ono bilo onesposobljeno, kao i blokiranje uplata osobama koje strane države angažuju za pojedinačne operacije.

Upotreba sile u inostranstvu ostala bi zabranjena, ali bi agentima bilo lakše nositi oružje radi samoodbrane.

BND i Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) mogli bi prikupljati, čuvati i uz pomoć umjetne inteligencije analizirati više podataka tokom dužeg perioda. Istovremeno bi bilo olakšano dobijanje dozvola za online pretrage i nadzor osumnjičenih.

Vlada želi da novi propisi stupe na snagu 1. januara 2027. godine. Iako postoji široka saglasnost da je reforma potrebna, dio političara i stručnjaka upozorava da pojedine odredbe daju službama prevelike ovlasti.

Konstantin von Notz iz opozicionih Zelenih reformu je nazvao „hitno potrebnom“, ali smatra da prijedlog zakona „prelazi granicu“, posebno kada je riječ o ovlastima BfV-a i razdvajanju policijskog i obavještajnog rada.

Promjene dolaze u vrijeme kada Njemačka, suočena s većom geopolitičkom neizvjesnošću, istovremeno ulaže velika sredstva u jačanje Bundeswehra.