Umjetna inteligencija, robotizacija i satelitsko navođenje sve više mijenjaju način rada na poljoprivrednim gazdinstvima. Ipak, razvoj tehnologije otvara i novo pitanje: kako napredne sisteme učiniti jednostavnijim, sigurnijim i dostupnijim poljoprivrednicima? O tome su na sajmu EIMA International 2026 u Bologni govorili mladi poljoprivredni poduzetnici, stručnjaci za digitalne tehnologije i predstavnici industrije.
Savremena poljoprivreda sve više zavisi od digitalnih rješenja koja omogućavaju preciznije upravljanje proizvodnjom, smanjenje troškova i efikasnije korištenje resursa. Od traktora sa satelitskim navođenjem do robotskih sistema na stočarskim farmama, tehnologije koje su donedavno bile rezervisane za najnaprednije proizvođače postaju sve važniji dio poljoprivrednog poslovanja.
Međutim, učesnici stručnih događaja održanih tokom sajma EIMA International 2026 upozorili su da tehnološki napredak mora pratiti razvoj jednostavnijih korisničkih sistema, kvalitetna obuka i podrška poljoprivrednicima.
Satelitsko navođenje donosi uštede, ali oprema je skupa
Mladi poljoprivredni poduzetnici i influenseri Davide Gomiero, Giulia Tonello i Tommaso Rossi Razzin predstavili su svoja iskustva u primjeni tehnologija precizne poljoprivrede.
Tokom razgovora koji je vodio Alessio Bolognesi iz FederUnacome, italijanskog udruženja proizvođača poljoprivredne mehanizacije, istaknuli su da digitalizacija više nije prolazni trend, nego sve izraženija potreba.
Giulia Tonello naglasila je da satelitsko navođenje poljoprivrednih mašina omogućava uštedu dizelskog goriva, što je posebno značajno u uslovima visokih cijena energije.
Ipak, upozorila je da visoki troškovi nabavke predstavljaju ozbiljnu prepreku modernizaciji poljoprivrednih gazdinstava.
Tommaso Rossi Razzin, koji postepeno modernizuje vlastito gazdinstvo, smatra da umjetna inteligencija može pružiti korisnu agronomsku i tehničku podršku.
Prema njegovim riječima, AI sistemi mogu pomoći u svakodnevnom radu, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti ljude.
Roboti kao odgovor na nedostatak radne snage
Robotizacija bi mogla imati posebno važnu ulogu u rješavanju dugotrajnog problema nedostatka radnika u poljoprivredi.
Davide Gomiero istaknuo je da automatizacija može povećati produktivnost i na stočarskim farmama.
Kao primjer naveo je mogućnost automatizacije jedne faze odvikavanja teladi od mlijeka na vlastitom gazdinstvu.
Takva rješenja mogu smanjiti potrebu za ponavljajućim poslovima i omogućiti poljoprivrednicima da više vremena posvete upravljanju proizvodnjom.
Ipak, sva tri mlada poduzetnika saglasna su da poljoprivrednik mora zadržati kontrolu nad tehnologijom.
Novi izazov: Kako pojednostaviti upravljanje pametnim mašinama?
Dok proizvođači razvijaju sve naprednije sisteme, stručnjaci upozoravaju da složenost digitalnih interfejsa može otežati njihovu svakodnevnu upotrebu.
Na završnom danu sajma EIMA International, Roberto Montanari, predavač na Univerzitetu Modena i Reggio Emilia (Unimore) i suosnivač kompanije Re.Lab, govorio je o značaju prilagođavanja tehnologije ljudskim sposobnostima.
Na stručnom skupu posvećenom optimizaciji korištenja digitalnih sistema istaknuo je da razvoj korisničkih interfejsa zahtijeva kombinaciju znanja iz grafičkog dizajna, kognitivne psihologije, računarstva i ergonomije.
Prema njegovom mišljenju, dizajn nije samo pitanje izgleda ekrana ili kontrolnih ploča, nego prije svega funkcionalnosti.
Poljoprivrednik koji ulazi u traktor ne mora poznavati način na koji je digitalni sistem razvijen. Potrebno je da jasno razumije koju funkciju određena komanda pokreće i kako mu može pomoći u obavljanju posla.
AI može prepoznati kada je rukovalac preopterećen
Posebnu pažnju privukao je sistem Bancone, koji je razvila kompanija Re.Lab.
Riječ je o rješenju koje koristi umjetnu inteligenciju za automatsku procjenu kognitivnog i emocionalnog opterećenja rukovalaca mašinama.
Na osnovu tih procjena sistem može predložiti korisničke interfejse prilagođene potrebama operatera.
Cilj je smanjiti mentalno opterećenje tokom rada, pojednostaviti upravljanje mašinama i povećati efikasnost.
Montanari je naglasio da su u razvoju ovakvih rješenja već korištena iskustva iz zrakoplovne i automobilske industrije.
Proizvođači trebaju zajedničke standarde
Jedan od problema savremene poljoprivredne mehanizacije jeste činjenica da proizvođači koriste različite digitalne sisteme i korisničke interfejse.
Alessio Bolognesi iz tehničkog odjela FederUnacome upozorio je da takva neujednačenost otežava rad korisnicima.
Kao pozitivan primjer naveo je ISOBUS, standard koji je omogućio zajednički način komunikacije između traktora i priključnih mašina.
Prema njegovom mišljenju, sličan proces standardizacije potreban je i za korisničke interfejse traktora i velikih samohodnih poljoprivrednih mašina.
Jednostavniji i usklađeniji sistemi mogli bi olakšati obuku, smanjiti potrebu za pamćenjem složenih procedura i unaprijediti svakodnevni rad.
Tehnologija mora biti prilagođena čovjeku
Učesnici oba stručna događaja istaknuli su da digitalizacija poljoprivrede ne završava kupovinom savremene opreme.
Jednako su važni edukacija korisnika, kvalitetna tehnička podrška i razvoj sistema koji uvažavaju ograničenja ljudske pažnje i pamćenja.
Montanari smatra da bi budući sistemi trebali omogućiti da se složene operacije pokreću jednostavnim komandama, nakon čega mašina vodi korisnika kroz postupak.
Za poljoprivredna gazdinstva koja razmatraju ulaganja u digitalizaciju, uključujući ona u Bosni i Hercegovini, ovakva rješenja otvaraju mogućnosti za efikasniji rad, ali i nameću potrebu za pažljivom procjenom troškova, dostupnosti servisa i obuke.
Poruka sa sajma EIMA International 2026 jeste da budućnost poljoprivrede neće zavisiti samo od broja robota, senzora i digitalnih sistema, nego i od toga koliko će oni biti prilagođeni ljudima koji ih svakodnevno koriste.










