Globalno tržište poljoprivredne robotike procjenjuje se na 15 do 18 milijardi dolara, uz godišnji rast između 14 i 20 posto. Istovremeno, više od 600.000 dronova već se koristi u poljoprivredi širom svijeta. Na sajmu EIMA International 2026 u Bologni predstavljene su tehnologije koje omogućavaju autonomnu sjetvu, uklanjanje korova, zaštitu usjeva i berbu, ali i konkretni rezultati njihove primjene.
Poljoprivredna proizvodnja prolazi kroz tehnološku transformaciju u kojoj roboti i bespilotne letjelice preuzimaju sve veći broj poslova koji su se donedavno obavljali isključivo ljudskim radom ili tradicionalnom mehanizacijom.
O mogućnostima i izazovima njihove primjene razgovaralo se na dvije stručne konferencije održane u okviru sajma EIMA International 2026, koje je organizovao Edagricole/Tecniche Nuove.
Predstavljeni podaci pokazuju da automatizacija više nije samo razvojni koncept, nego tržište na kojem su brojna rješenja već komercijalno dostupna.
Tržište poljoprivredne robotike raste do 20 posto godišnje
Alessio Bolognesi, inženjer tehničkog odjela FederUnacome, istaknuo je da se vrijednost globalnog tržišta poljoprivredne robotike trenutno procjenjuje na između 15 i 18 milijardi dolara.
Prema podacima koje je predstavio, godišnja stopa rasta kreće se između 14 i 20 posto, zavisno od izvora istraživanja.
Poseban potencijal robotika ima u povrtlarskoj proizvodnji, koja se suočava s nedostatkom radne snage, ali i velikim brojem poslova pogodnih za automatizaciju.
Davide Facchinetti s Univerziteta u Milanu i Marco Sozzi s Univerziteta u Padovi predstavili su niz robotskih sistema koji su već dostupni na tržištu.
Među njima je FarmDroid FD20, namijenjen preciznoj sjetvi i uklanjanju korova između redova i unutar njih.
Francuska kompanija Naïo Technologies razvila je robota Oz, koji se koristi u povrtlarskoj proizvodnji, s radnom širinom do jednog metra i deklarisanom autonomijom rada od osam sati.
Američka kompanija Carbon Robotics razvila je tehnologiju koja koristi lasere za precizno uništavanje korova.
Automatizacija je prisutna i u berbi. Roboti kompanije Four Growers koriste se za berbu paradajza i krastavaca, dok sistem AsperCut kompanije Sylektis, prema predstavljenim podacima, može ubrati devet bijelih ili 20 zelenih šparoga u minuti.
Više od 600.000 dronova već radi na poljoprivrednim površinama
Pored robotskih mašina, sve značajniju ulogu u poljoprivredi imaju dronovi.
Prema podacima predstavljenim na konferenciji „Dronovi u poljoprivredi“, širom svijeta koristi se više od 600.000 poljoprivrednih dronova, kojima upravlja približno jednak broj pilota.
Ove bespilotne letjelice prisutne su u više od 100 zemalja.
Prema procjenama iznesenim na konferenciji, njihova upotreba tokom 2025. godine doprinijela je uštedi od 410 miliona tona vode i smanjenju emisija ugljendioksida za 51 milion tona.
Dronovi se koriste za dvije osnovne grupe poslova: prikupljanje podataka o usjevima i zemljištu te izvođenje poljoprivrednih operacija, uključujući sjetvu i prskanje.
Njihova prednost je mogućnost brzog djelovanja na određenim površinama, uz izbjegavanje fizičkog oštećenja usjeva koje može nastati prolaskom klasične mehanizacije.
Jedan hektar za manje od pet minuta
Ichem Iderrami, inženjer kompanije DJI Agriculture Italia, predstavio je primjere korištenja poljoprivrednih dronova i njihove praktične prednosti.
Prema njegovim riječima, savremeni dronovi imaju različite kapacitete rezervoara za rasipanje materijala i prskanje, a određene operacije mogu obaviti na površini od jednog hektara za manje od pet minuta.
Na konferenciji je predstavljeno i nekoliko primjera iz prakse.
U Italiji je prikazan slučaj sjetve riže dronom, pri čemu je površina od tri hektara obrađena za pet minuta.
U Sjedinjenim Američkim Državama predstavljen je slučaj proizvodnje kukuruza u kojem je zabilježeno povećanje prinosa od 50 posto.
U Rumuniji je tretiranje vinograda dronom, prema predstavljenim rezultatima, omogućilo smanjenje upotrebe sredstava za zaštitu bilja za 53 posto.
Ovi rezultati odnose se na pojedinačne primjere predstavljene na konferenciji i ne predstavljaju garantovane učinke u svim proizvodnim uslovima.
Propisi još nisu prilagođeni svim mogućnostima tehnologije
Uprkos brzom razvoju, korištenje autonomnih mašina i dronova otvara brojna pravna pitanja.
Advokatica Maria Flaminia De Capua objasnila je da u evropskom regulatornom okviru ne postoji jedinstven skup pravila namijenjen isključivo poljoprivrednim dronovima.
Njihova upotreba uređena je različitim evropskim i nacionalnim propisima, od zaštite privatnosti do korištenja zračnog prostora.
U Italiji je za regulaciju civilnog zrakoplovstva nadležan ENAC.
Za operacije u kategoriji Open, koje predstavljaju niži nivo rizika i obuhvataju dronove do 25 kilograma pod propisanim uslovima, nije potrebno pojedinačno odobrenje ENAC-a. Za složenije operacije primjenjuju se dodatni zahtjevi i postupci odobravanja.
Poseban izazov predstavlja procjena rizika za ljude i imovinu.
Slični problemi postoje i kod autonomnih poljoprivrednih robota.
Učesnici konferencije o robotici upozorili su na potrebu za jasnijim pravilima koja bi definisala odgovornost proizvođača, operatera i drugih uključenih strana u slučaju nezgoda.
Visoka cijena opreme prepreka široj primjeni
Iako su predstavljeni roboti već dostupni na tržištu, njihova nabavka zahtijeva značajna ulaganja.
Početni troškovi pojedinih autonomnih sistema iznose desetine hiljada eura, što predstavlja prepreku posebno za manja poljoprivredna gazdinstva.
Bolognesi je istaknuo da primjenu robotike u italijanskom povrtlarstvu dodatno usporavaju nedostatak stručne obuke i nedovoljna informisanost o prednostima automatizacije.
Prema njegovom mišljenju, za širu primjenu potrebni su ciljani i dugoročni programi poticaja.
Prilika i za poljoprivredu Bosne i Hercegovine
Razvoj robotike i bespilotnih letjelica otvara nova pitanja i za poljoprivredni sektor Bosne i Hercegovine.
Tehnologije za preciznu sjetvu, ciljanu zaštitu usjeva, nadzor poljoprivrednih površina i automatizovanu berbu mogle bi biti posebno zanimljive proizvođačima povrća, voća i drugim gazdinstvima koja se suočavaju s nedostatkom radne snage.
Međutim, njihova primjena zavisit će od ekonomske isplativosti, veličine proizvodnih površina, dostupnosti servisa, mogućnosti finansiranja i važećih propisa.
Podaci predstavljeni na sajmu EIMA International 2026 pokazuju da robotizacija i upotreba dronova postaju važan dio savremene poljoprivrede, dok će daljnji razvoj tržišta zavisiti od dostupnosti tehnologije i stvarnih koristi koje donosi proizvođačima.










