Predsjednici BiH i Srbije na svečanom otvaranju plinovoda TANAP

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio je poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da 12. juna prisustvuje svečanom otvaranju plinovoda TANAP, javljaju mediji iz Srbije, a kako "Slobodna Bosna" doznaje na svečanosti će sudjelovati i predstavnik BiH, najvjerovatnije Bakir Izetbegović ili Denis Zvizdić.

TANAP ("Trans-Anatolian pipeline") je južni plinski koridor kojim će se iz kaspijskog bazena dopremati prirodni plin za Tursku i Evropu, uključujući i BiH.

Južni plinski koridor je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata na svijetu s ukupnom investicijom od oko 40 milijardi dolara. Dužina koridora je 3.500 kilometara i uključuje razvoj naftnog polja Shah Deniz-2. Sastavni dio koridora je plinovod TAP (Trans Adriatic Pipeline) kojim bi se od Turske dopremao plin do evropskog tržišta.

Godišnji kapacitet TANAP-a iznosi 16 milijardi kubnih metara plina, a od toga Turska će koristiti šest milijardi kubnih metara dok će preostalih deset milijardi kubika biti isporučivano evropskom tržištu.

Plinovod TANAP od vitalnog je značaja za BIH koja s drugim zemljama regije sudjeluje u realizaciji energetskog projekta TAP (Trans Adriatic Pipeline). TAP se naslanja na plinski koridor TANAP (Trans Anadolian Pipelin) kojim bi se plin iz Azerbejdžana dopremao do Turske a odatle dalje preko Grčke i Albanije po dnu Jadranskog mora do Italije i tržišta Zapadne Europe. Jedan krak ovog plinovoda u Albaniji odvajao bi se za Balkan - protezao bi se od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske do BiH. Važno je naglasiti da je spojna točka Hrvatske i BiH u Pločama, što otvara mogućnost da se ovim plinovodom distribuira i plin iz LNG terminala koji Hrvatska namjerava izgraditi u Pločama.

"Slobodna Bosna" ranije je objavila vijest da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra kreditiranje Transjadranskog plinovoda (TAP) zajmom od 1,5 milijardi eura. 

Plinovod TAP je važan za cijelu BiH, a osobito za Hercegovinu i za Aluminijski kombinat Mostar zbog mogućnosti izgradnje kogeneracijske termo-elektrane u kojoj bi se paralelno proizvodila struja potrebna za Aluminijski kombinat i toplotna energija za cijeli Mostar.