Umjeren rast povećava izglede za nova radna mjesta u Bosni i Hercegovini

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu (SEERER) za 2016. u Bosni i Hercegovini se prognozira nastavak rasta, otvarajući put povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva.  Za 2016. se projektuje rast od 2,8 procenata, što je nešto niže od 3,0 procenta u 2015., uz prognoze da do 2018. dostigne 3,7 procenata, ako se strukturalne reforme budu provodile po planu. Očekuje se da ekonomski rast na regionalnom nivou dostigne 2,7 procenata u 2016., što je povećanje u odnosu na 2,2 procenta u 2015. Nastavak ubrzanja rasta se očekuje i tokom 2017. i 2018.

Ovaj ubrzani rast pomaže povećanju zaposlenosti u Bosni i Hercegovini i utiče na smanjenje siromaštva u regiji, navodi izvještaj. Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini je smanjena za  2,3 procenta, ali se još uvijek kreće oko 25 procenata.  

"Srbija, najveća ekonomija u regiji, predvodi ovo ubrzanje rasta", kaže Barbara Cunha, viši ekonomista Svjetske banke i vodeći autor izvještaja. “Srbija je ostvarila pomak s prošlogodišnjih 0,7 procenata rasta, neposredno nakon poplava iz 2014., na očekivanih 2,5 procenta ove godine.“ 

Očekuje se i da ostale ekonomije u regiji u 2016. održe rast u rasponu između 2,8 i 3,6 procenata, uz izuzetak usporavanja u BJR Makedoniji. Rast se u mnogim zemljama pretače u radna mjesta. Zaposlenost je u prvoj polovini 2016. porasla za 4,7 procenata u Srbiji i 6,7 procenata u Albaniji.

"Snažniji rast počinje da ima pozitivan uticaj na siromaštvo i nezaposlenost u regiji", navodi Ellen Goldstein, regionalna direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu. "Iako je stopa nezaposlenosti ostala visoka, na oko 25 procenta u prosjeku, ove su godine stope nezaposlenosti smanjene u pet, od ukupno šest zemalja jugoistočne Evrope."

Globalne ekonomske okolnosti ne idu u prilog ekspanziji, ali za male ekonomije, poput ovih u jugoistočnoj Evropi, interne reforme mogu stimulirati snažniji izvozno orijentirani rast, čak i u prilikama globalnog usporavanja.

"U zemljama sa snažnim reformskim programom dolazi do povećanja investicija, koje su u prvoj polovini 2016. postale solidan pokretač rasta", kaže Katia Vostroknutova, vodeći ekonomist Svjetske banke i jedan od autora ovog izvještaja. "Privatne investicije su snažno doprinijele rastu u Srbiji i Albaniji, a fiskalni deficiti i javni dug su smanjeni kao odgovor na reforme u ovim zemljama".

Prosječni fiskalni deficit u regiji je smanjen sa 3,6 procenata u 2015. na 3,3, procenta u 2016. Ovim prosjekom su zamaskirane značajne varijacije između zamalja, gdje javni dug raste u onim zemljama u kojima su fiskalni računi bili prenapregnuti zbog velike javne potrošnje.  

Izvještaj zaključuje da regija nastavlja rast bez obzira na teške prilike u Evropi i svijetu. Da bi se rast održao, potrebne su dalje reforme u svrhu očuvanja makroekonomske stabilnosti, stimulacije aktivnosti privatnog sektora, jačanja efektivnosti javnog sektora i izgradnje otpornosti na vanjske šokove.