Širi se jaz između bogatih i siromašnih, rješenje leži u ambicioznim politikama

Polovina od 75 najsiromašnijih zemalja svijeta doživljava sve veći jaz u prihodima s najbogatijim ekonomijama, u istorijskom preokretu razvoja, navodi Svjetska banka u izvještaju u ponedjeljak.

Razlika između rasta dohotka po glavi stanovnika u najsiromašnijim zemljama i najbogatijim se znatno  povećala u proteklih pet godina, navodi se u izvještaju.

"Prvi put vidimo da nema približavanja. Oni su sve siromašniji", rekao je za Reuters Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.

"Uviđamo veoma ozbiljnu strukturnu regresiju, preokret u svijetu. Zato ovdje zvonimo na uzbunu", kazao je.

U izvještaju se navodi da 75 zemalja koje ispunjavaju uslove za grantove i zajmove bez kamate od Svjetske banke - Udruženja za međunarodni razvoj (IDA), riskiraju izgubljenu deceniju razvoja bez ambicioznih promjena politike i značajne međunarodne pomoći.

Kose je kazao da je rast u brojnim zemljama koje pomaže IDA već počeo da se smanjuje prije pandemije COVID-19, ali će iznositi samo 3,4 posto u periodu 2020-2024., što je najslabije od 1990-ih.

Ruska invazija na Ukrajinu, klimatske promjene, porast nasilja i sukobi, također su teško utjecali na njihove izglede.

Više od polovine svih "IDA zemalja" nalazi se u subsaharskoj Africi; 14 je u istočnoj Aziji, a osam u Latinskoj Americi i na Karibima.

Trideset i jedna ima prihod po glavi stanovnika manji od 1.315 dolara godišnje. Među njima su Demokratska Republika Kongo, Afganistan i Haiti.

Jedna od tri zemlje koju pomaže IDA siromašnija je sada nego uoči pandemije. IDA zemlje čine 92 posto svjetskog stanovništva koje nema pristup dovoljnoj količini hrrane.

Polovina zemalja je u dugovima, što znači da nisu u stanju da servisiraju dug ili su u velikom riziku da to ne budu u stanju.

I uprkos njihovoj mladoj populaciji – što je bila demografska blagodat u vrijeme kada je stanovništvo starilo skoro svuda,  bogatim prirodnim resursima i obilnom potencijalu solarne energije, privatni i državni kreditori odustajali su od njih.

Skoro 40 zemalja bilježi odliv vanjskog javnog duga u 2022., a takvi slučajevi vjerovatno su se pogoršali 2023. godine.

Kose je rekao da su potrebne ambiciozne politike za ubrzanje investicija, uključujući domaće napore za jačanje fiskalne, monetarne i finansijske politike, te strukturne reforme za poboljšanje obrazovanja i povećanje domaćih prihoda.

"Značajna finansijska podrška od strane globalne zajednice također je bila od suštinskog značaja za napredak i smanjenje rizika od dugotrajne stagnacije", rekao je Kose, napominjući kako se Svjetska banka nada da će do decembra obezbjediti snažnu popunu sredstava IDA.

Jača međunarodna koordinacija u borbi s klimatskim promjenama, restrukturiranja duga i mjere koje podržavaju prekograničnu trgovinu također bi bila ključne, kaže se u izvještaju.

Indermit Gill, glavni ekonomista Svjetske banke, primijetio je da su Kina, Indija i Južna Koreja – sada velike ekonomske sile - nekada bile među najsiromašnijim zemljama svijeta, ali su bile u stanju da se izbore s ekstremnim siromaštvom i podignu životni standard.

"Svijet ne može priuštiti da okrene leđa zemljama IDA-e", kazao je on, prenosi Reuters.