Kako su svjetski gradovi smanjili smog, dok se Sarajevo i dalje guši u zagađenju?

Sarajevo se i ove zime nalazi na listi najzagađenijih gradova svijeta. Prema podacima koje prikuplja i sistematizira švicarska platforma IQAir, indeks kvalitete zraka (AQI) u glavnom gradu Bosne i Hercegovine u jednom je trenutku u decembru dosegao vrijednost 302, svrstavajući grad u tzv. "smeđu kategoriju" – najviši stepen upozorenja, koji označava zrak direktno opasan po zdravlje stanovništva. Tražiti uzroke ovog dugogodišnjeg problema u činjenici da je Sarajevo grad smješten u kotlini, koja pogoduje zadržavanju smoga, nije dovoljno, jer prirodni faktori tek su dio priče. Glavni uzroci leže u zastarjelim sistemima grijanja, širokoj upotrebi uglja i drveta, starom voznom parku kao i dugogodišnjem izostanku ozbiljnih ulaganja u energetsku tranziciju. Problem zagađenosti zraka nema samo Sarajevo. Banja Luka je jučer sa indeksom kvalitete zraka 479 bila najzagađeniji grad u našoj zemlji, slijedili su je Visoko, Kakanj, Travnik i Doboj.

Visok nivo zagađenosti zraka u jednoj zemlji ne nosi samo zdravstvene već i društveno-ekonomske probleme. Procjenjuje se, navodi Evropska agencija za okoliš, da u BiH oko 3.300 ljudi godišnje prerano umre od izloženosti česticama nivoa PM 2,5, te da se 9% ukupne godišnje smrtnosti može pripisati zagađenju zraka. Agencija navodi da zagađenje zraka smanjuje produktivnost radnika u EU za više milijardi eura godišnje, dok Svjetska banka u svom posljednjem izvještaju procjenjuje da zagađenje zraka godišnje ubija otprilike 5,7 miliona ljudi, pri čemu se 95% smrtnih slučajeva događa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, te da predstavlja gubitak ekvivalentan gotovo 5% globalnog BDP-a.

"Poboljšanje kvaliteta zraka je hitan zdravstveni i ekonomski imperativ", kaže Axel van Trotsenburg, viši generalni direktor Svjetske banke.

Turisti dolaze

Većina globalnih institucija naglašava da su troškovi provedbe politika (čišći grijanje, saobraćajna regulacija, industrijska filtriranja) često manji od društvenih koristi (manji zdravstveni troškovi, veća produktivnost, duži radni vijek). Procijenjene ekonomske koristi mogle bi iznositi čak 2,4 biliona dolara do 2040. godine.

Kako se grad Sarajevo kroz svoj privredni razvoj najviše oslanja na turizam, pretpostavka je da bi zagađenje zraka moglo utjecati na smanjeni broj turističkih dolazaka u ovo doba godine. Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo, za Forbes BiH kaže da je broj posjeta za ovo doba godine uobičajen, ljudi pripremaju svoj dolazak za praznike, te da nije primijećen manji priliv turista zbog zagađenosti.

"Ekonomija, sigurnosni sistemi i politička situacija, to su faktori koji utječu na turizam", navodi Fazlagić i dodaje da su epizode loše kvalitete zraka kratkotrajne i sezonske.

"Eventualno smog može napraviti problem da avion ne može da sleti, pa da imamo tehnički problem, ali da generalno ljudi odustaju zbog neke informacije o zagađenosti zraka, koja je na kraju opet privremena, to, ne."

Iskustva među hotelijerima su različita. Dok dio hotelijera za Forbes BiH navodi da zagađenost zraka nije utjecala na broj rezervacija, Faris Đinalić, menadžer hotela "Logavina", čiji hotel zahvaljujući lokaciji u samom centru grada, tokom cijele godine bilježi rast broja noćenja, kaže: "Da budem potpuno iskren, bilo je pojedinačnih otkazivanja ili upita vezanih za kvalitet zraka, u periodima kada je ta tema bila intenzivno prisutna u medijima."

Ipak, dodaje da je ukupan broj otkazanih rezervacija zanemariv u odnosu na ukupni obrt hotela, te da situacija nije imala utjecaj na poslovne rezultate.

"To ne sprječava turiste da dolaze, jer veliki procent njih odlazi na planine da uživa u svježem zraku i zimskim aktivnostima", naglašava Đinalić.

Kako su problem riješili drugi gradovi u svijetu

Nakon alarma iz IQAir- o stepenu zagađenosti zraka, Vlada KS prije nekoliko dana je uvela kratkooročna rješenja – zabranila je vožnju kamionima preko 3,5 tone na glavnom gradskom pravcu (Baščaršija-Neđarići), kao i automobilima i kamionima koji ne ispunjavaju standarde Evropske unije, obavljanje građevinskih radova na otvorenim površinama, te javna okupljanja na otvorenom.

Gradovi širom svijeta koji su se suočavali sa teškim zagađenjem zraka primijenili su tokom godina niz strateških mjera. London je svoje zagađenje zraka smanjio uvođenjem ultra niskoemisijskih zona (ULEZ) 2019. godine, što je podrazumijevalo dnevne naknade od 12,50 funti za vozače starijih i više zagađujućih vozila. Izvještaj je pokazao da je ova mjera dovela do pada nivoa azot-dioksida za 27%. Osim Londona i mnogi drugi gradovi u Evropi uveli su zone niskih emisija kojima pristup imaju samo vozila koja zadovoljavaju stroge standarde, dok ona koja nisu u skladu s programom, plaćaju naknade ili su zabranjena. Tako naprimjer Bradford ima Clean Air Zone gdje vozila moraju ispunjavati standarde ili plaćati ulazak.

U septembru ove godine gradske vlasti u Ženevi privremeno su uvele besplatan javni prijevoz kako bi smanjile emisije automobila, uz ograničenja za visoko-emisijska vozila u centru. Pariz se uz ostale mjere gradske klimatske strategije fokusirao na povećanje broja biciklističkih staza. Tokom 2022. i 2023. godine, korištenje biciklističkih staza se udvostručilo, dok biciklista sada ima više od automobila na mnogim gradskim ulicama. Rezultat je smanjenje zagađenja ugljen dioksidom za 50% i smanjenja čestica za 55%.

Norveški sistem: Ko više zagađuje, taj plaća i veći porez

Norveška može biti najbolji primjer kako dugoročna strategija a ne ad-hoc mjere iz mandata u mandat, donose najbolje rezultate na ovom polju. Još početkom 20. stoljeća masovno je investirala u hidroelektrane, te je prelazak na zelenu energiju gradila decenijama. Danas, 90–95% električne energije dolazi iz hidroenergije. Struja je čista, stabilna i relativno jeftina. Također, ova zemlja je svjetski lider u elektrifikaciji saobraćaja te su na njenim ulicama blizu 90% novih automobila električni. Da bi to ostvarila uvodila je različite mjere za svoje građane; oslobađanje od PDV-a i carina, besplatne ili povlaštene putarine, u početku besplatno parkiranje, vozači električnih automobila mogli su koristiti žute trake, do tada rezervisane samo za autobuse i taksije. Norveška je još 1991. godine uvela porez na CO2. I nije zabranila fosilna goriva, već ih je svojim mjerama učinila ekonomski manje isplativima.

Firme, industrija, potrošači, imali su više od 30 godina vremena da se prilagode. Pravilo je bilo jasno – ko više zagađuje taj plaća i veći porez na CO2, pa stoga i ne iznenađuje što su Norvežani kada su se našli pred dilemom da li birati benzin koji je skuplji jer ima CO₂ porez, ili struju koja nema poreza, izabrali ovo drugo. U ovoj zemlji, grijanje je gotovo bez ugljena te dominira električno grijanje i toplinske pumpe.

Koja su rješenja Vlade KS

Prema ocjeni struke, glavni izvori zagađenja u glavnom gradu BiH su individualna ložišta i transport. Kako piše Reuters, oko 40.000 domaćinstava uglavnom koriste drva za ogrjev i ugalj za zimsko grijanje.

“Samo 500 domaćinstava je dobilo plinske šporete zahvaljujući međunarodnoj pomoći”, kaže Anes Podić iz ekološke organizacije Eko Akcija, dodajući da je u Sarajevu registrovano 180.000 vozila.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk rješenje za smanjenje zagađenja zraka vidi u poboljšanju javnog prijevoza i kroz zamjenu individualnih ložišta.

“Dosta novca smo uložili i u javni prijevoz, kroz rekonstrukciju pruge, ali i kroz novu prugu prema Hrasnici. Također kroz kupovinu novih autobusa, trolejbusa i tramvaja i prvih električnih autobusa koje očekujemo u 2026. godini. Na taj način pokušavamo riješiti i smanjiti zagađenost zraka”, kazao je za N1.

Dodao je i to da je Vlada prije nekoliko mjeseci, dobila saglasnost za veliko kreditno zaduženje, blizu 50 miliona KM, gdje je predviđeno da dvije trećine tog iznosa bude utrošeno za zamjenu individualnih ložišta.

“Oko 20.000 individualnih ložišta, koji su identifikovani kao problem, je kroz strategiju planirano da se zamijeni. Ovim kreditnim zaduženjem ćemo riješiti između 4.500 i 4.600 individualnih ložišta.”

Podaci Svjetske banke jasno pokazuju da smanjenje koncentracije PM2.5 čestica za samo 20% može povećati stopu zaposlenosti za 16% i produktivnost rada za 33%. Dugoročno, smanjenje zagađenja nije samo “ekološka” mjera, već direktna investicija u ekonomiju i zdravlje svojih građana, što bi trebao biti nacionalni prioritet cijele BiH, piše Forbes BiH.