Ogromni porast prijava protiv korupcije, ovo su institucije i sektori sa najvećim brojem

U cilju promovisanja transparentnosti kao jedne od temeljnih antikorupcijskih pretpostavki, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo prezentirao je jučer “Analizu antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo za 2021. godinu”.

Rezultate analize prezentirao je šef Ureda Erduan Kafedžić, koji je rekao da su rezultati i dosadašnja dostignuća na polju izgradnje antikorupcijskog sistema u KS ostvareni u aktivnoj saradnji sa organizacijama međunarodne zajednice u BiH.

Analiza antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru Kantona Sarajevo za 2021. godinu kreirana je sa namjerom da se svako njeno poglavlje može posmatrati i analizirati kao jedna cjelina. 

Međutim, radi razumijevanja problema korupcije i njenih posljedica, neophodno je ovu analizu sagledati u cijelosti i steći širu sliku o problematici na koju se odnosi. Osnovni ciljevi izrade ove analize bili su edukativni, preventivni i korektivni. Svaka naredna analiza služit će za komparaciju sa prethodnom kao korektiv.

Aktivnosti u vezi sa prijavljivanjem korupcije i koruptivnih aktivnosti organizovane su i započete u 2016. godini, i od tada se provode u kontinuitetu do danas.

Analizirajući opšte uporedne statističke pokazatelje (za period 2019. – 2021. godina) broj zaprimljenih prijava je u stalnom porastu.

U protekle tri godine, evidentan je porast broja prijava svake godine u odnosu na prethodnu, a naročit rast broja prijava evidentan je u 2021. godini, što ukazuje na povećano povjerenje građana u rad Ureda, odnosno činjenicu da je Ured prepoznat kao tijelo za efikasnu borbu protiv korupcije.

Posmatrajući podatke na godišnjem nivou, evidentno je da broj anonimnih prijava srazmjerno ostaje približno isti, bez znatnih varijacija i odstupanja.

Po načinu zaprimanja, najviše prijava u 2021. godini zaprimljeno je putem protokola (441), zatim putem e-maila (321) te direktno-lično (80).

• Po vrsti nepravilnosti, najviše prijava u 2021. godini odnosilo se na nepravilnosti u zapošljavanju, ukupno 170. Na ovom mjestu je bitno istaći da je Ured u 2021. godini, radi preciznijeg pregleda situacije u ovoj oblasti, odvojeno evidentirao prijave koje se odnose na povrede prava iz radnog odnosa (takvih prijava je bilo ukupno 59), za razliku od prethodnih godina kada su se takve prijave evidentirale kao nepravilnost u oblasti zapošljavanja.

Evidentan je nagli porast broja zaprimljenih prijava nepravilnosti u oblasti gradnje i prostornog planiranja (55 prijave), koji je u 2021. godini pet puta veći u odnosu na 2020. godinu (10 prijava). Imajući u vidu naprijed navedenu činjenicu, Ured je u fokus svog rada stavio upravo ovu oblast pa je shodno tome inicirao, te uz pomoć Američke ambasade u BiH izradio i objavio edukativno informativni video materijal pod nazivom "Po čijoj mjeri?", koji je predstavljen javnosti na pres konferenciji održanoj dana 22.11.2021. godine, i u kojem su javnosti prezentirane uočene nepravilnosti u ovoj oblasti. Ova oblast i dalje ostaje u fokusu rada Ureda u narednom periodu.

Također, o značaju navedenog video materijala govori i činjenica da je Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, samoinicijativno pokrenulo prikazivanje istog u svim srednjim školama na području Kantona Sarajevo.

Ujedno, Ured je od 2021. godine, shodno velikom broju zaprimljenih prijava, kao posebnu kategoriju evidentirao zaprimljene prijave koje se odnose na nepravilnosti vezane za promjene u katastru nekretnina i zemljišnim knjigama.

Također, iz tabele je vidljiv porast broja zaprimljenih prijava koje se ne odnose na institucije Kantona Sarajevo, već na institucije drugih nivoa vlasti u BiH, što ukazuje na činjenicu da Ured, iako nema nadležnost da postupa po ovakvim prijavama, uživa povjerenje građana sa teritorija cijele države BiH, a ne samo Kantona Sarajevo, a koje je prema procjeni Ureda podstaknuto i dolaskom Erika Larsona, kao savjetnika američke ambasade za borbu protiv korupcije, u Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo. Također, Ured je u protekloj godini zaprimio i određeni broj prijava iz inostranstva, što svjedoči o prepoznatljivosti Ureda kao tijela za efikasnu borbu protiv korupcije.

Prijave po sektorima

Posmatrajući podatke o zaprimljenim prijavama po sektorima, vidljivo je da se najveći broj prijava odnosi na sektor komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (125), zatim slijede sektor zdravstva (106), te sektor odgoja i obrazovanja (95).

Naprijed navedena TOP 3 sektora, obuhvataju najveći broj javnih ustanova ili javnih preduzeća, sa najvećim brojem zaposlenih. Dakle, radi se o najvećim sistemima sa mrežom vertikalno i lateralno povezanih organizacionih jedinica.

Iz grafikona je vidljivo da se od ukupnog broja zaprimljenih prijava u 2021. godine (919), najveći broj prijava (639) odnosi na institucije Kantona Sarajevo, a zatim slijede prijave koje se odnose na jedinice lokalne samouprave (128), te prijave koje se odnose na institucije drugih nivoa vlasti u BiH (87).

• Ured je u 2021. godini, shodno velikom broju zaprimljenih prijava, kao posebnu kategoriju evidentirao zaprimljene prijave koje se odnose na jedinice lokalne samouprave, a koje su u ranijim godinama evidentirane u kategoriji prijava koje se odnose na institucije drugih nivoa vlasti u BiH.

• Po vrsti nepravilnosti, najveći broj prijava u sva tri sektora odnosi se na nepravilnosti u procesu zapošljavanja.

• U sektoru komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, evidentan je veći broj prijava koje se odnose na nepravilnosti u procesu imenovanja (18 prijava), što je razumljivo iz razloga što se najveći broj javnih preduzeća u koje se imenuju upravljačke strukture nalazi upravo u sektoru komunalne privrede.

Prijave po institucijama

Podaci o zaprimljenim prijavama u odnosu na pojedine institucije su zbog boljeg i jasnijeg prikaza sortirani kao "TOP 10".

• Vidljivo je da se najveći broj prijava odnosi na kantonalna javna komunalna preduzeća "Toplane-Sarajevo" d.o.o. Sarajevo i "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo.

Od ukupnog broja zaprimljenih prijava koje se odnose na jedinice lokalne samouprave (128), najveći broj prijava se odnosi na Općinu Centar Sarajevo (34), a potom slijede Općina Ilidža (20) i Grad Sarajevo (19).

Osnovane prijave

Od ukupnog broja osnovanih prijava (677), 515 prijava je nakon izvršene analize i provjera od strane Ureda, proslijeđeno drugim organima nadležnim za postupanje po istim, dok je za 162 prijave postupak provjere navoda iz istih još uvijek u toku.

• Od ukupnog broja prijava koje su proslijeđene drugim organima nadležnim za postupanje po istim (515), postupanje drugih nadležnih organa je okončano u 240 slučajeva, dok je u 275 slučajeva postupanje tih drugih organa još uvijek u toku.

• Od ukupnog broja prijava po kojima je postupanje drugih organa okončano (240), u 123 slučaja nisu potvrđeni navodi iz prijave, u 61 slučaju navodi iz prijave su djelimično potvrđeni, dok su u 56 slučajeva navodi iz prijave u potpunosti potvrđeni.

Najveći broj prijava, nakon postupanja Ureda, proslijeđenona dalje nadležno postupanje Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove (154 prijave), a potom slijede Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo (78 prijava) i resorna ministarstva/Vlada Kantona Sarajevo (73 prijave).

• Od ukupnog broja proslijeđenih prijava Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove (154), u 113 slučajeva postupanje KUIP-a je okončano, dok u 41 slučajeva Ured još uvijek nema povratnu informacija o ishodu inspekcijskog nadzora.

• Od ukupnog broja prijava, po kojima je postupanje KUIP-a okončano (113), u 62 slučaja navodi iz prijave su u potpunosti ili djelimično potvrđeni, dok u 51 slučaja navodi iz prijave nisu potvrđeni.

• Od ukupnog broja slučajeva u kojima su navodi iz prijave u potpunosti ili djelimično potvrđeni (62), Kantonalna uprava za inspekcijske poslove je po prijavama Ureda izrekla ukupno 54 upravne mjere/prekršajne sankcije, dok u osam slučajeva, unatoč utvrđenim nepravilnostima, KUIP nije imao osnova za upravno/prekršajno djelovanje prema subjektu nadzora.

Od ukupnog broja neosnovanih prijava (242), 155 takvih prijava se odnosilo na institucije Kantona Sarajevo, 47 na institucije drugih nivoa vlasti u BiH, 27 na jedinice lokalne samouprave, te 13 na privatni sektor.

S.B.