Sažetak strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini do 2027. godine

Radna grupa sastavljana od predstavnika institucija državnog i entitetskog nivoa zaduženih za rad izradila je i objavila nacrt Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za period do 2027. godine.

Članstvo radne grupe uključuje predstavnike Ministarstva civilnih poslova BiH, Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Ministarstva boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike FBiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, te Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH.

Strategija zapošljavanja za period 2024–2027. godine izrađena je u skladu s međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu evropskih integracija. Ovaj dokument predstavlja važan korak na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji. Fokusirana je na usklađivanje entitetskih politika s evropskim smjernicama i unapređenje funkcioniranja tržišta rada. Ključna metodologija je modularno planiranje koje omogućava fleksibilnost i prilagodljivost entitetskim potrebama.

Ciljevi Strategije

Strategija se temelji na četiri glavna strateška cilja:

1. Povećanje potražnje za radnom snagom – Stimulacija investicija, podrška preduzetništvu i privlačenje povratnika.

2. Poboljšanje ponude radne snage – Usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, podrška mladima i marginalizovanim grupama.

3. Unapređenje funkcioniranja tržišta rada – Modernizacija politika zapošljavanja i jačanje socijalnog dijaloga.

4. Promovisanje jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti – Smanjenje siromaštva i podrška osjetljivim kategorijama stanovništva.

Ključni pokazatelji i projekcije

• Radna snaga: Blagi rast na 1,41 milion u 2024. godini s ciljem daljnjeg povećanja.

• Stopa zaposlenosti: Trenutno 42,51%, s projekcijom od 48,46% do 2027. godine.

• Prosječna neto plata: Predviđeno povećanje prosječne neto plate sa 1.392 KM u 2024. godini na 1.800 KM do 2027. godine, uzimajući u obzir ekonomske reforme i povećanje produktivnosti. Kada se uporedi s regijom, trenutna prosječna plata u Bosni i Hercegovini je niža od one u Hrvatskoj (1.315 EUR) i Crnoj Gori (851 EUR), ali je u skladu sa regionalnim trendovima povećanja zarada. Cilj je dostići nivo koji će osigurati konkurentnost na regionalnom tržištu rada i smanjiti migracione tokove radne snage.

• Stopa nezaposlenosti: Smanjenje s 10,73% u 2024. na 7,41% do 2027. godine.

Glavne oblasti djelovanja

Potražnja za radnom snagom

- Smanjenje poreznog opterećenja.

- Podrška privredi kroz investicije i modernizaciju poslovnih procesa.

- Poboljšanje poslovnog okruženja.

Ponuda radne snage

- Aktivne politike zapošljavanja s fokusom na mlade i dugoročno nezaposlene.

- Razvoj dualnog obrazovanja i programa obuke prilagođenih potrebama privrede.

- Uvođenje mjera za povećanje uključenosti marginalizovanih grupa.

​Jedan od ključnih koraka je implementacija programa dualnog obrazovanja, koji integrišu teorijska znanja s praktičnim iskustvom u kompanijama. Primjeri iz Njemačke i Austrije, gdje su ovakvi programi široko prihvaćeni, pokazuju njihovu efikasnost u smanjenju nezaposlenosti među mladima. Takođe, intenzivnija saradnja obrazovnih institucija i privrede u Bosni i Hercegovini može pomoći da se obrazovanje fokusira na konkretne, tržišno tražene vještine. Osim toga, trend ukazuje na potrebu za kontinuiranim unaprjeđenjem kvaliteta stručnog obrazovanja i jačanjem veza između obrazovnog sektora i industrije.

Stopa nezaposlenosti među osobama s visokim obrazovanjem pokazuje suprotan trend, smanjujući se s 12,05% u 2021.godini na 8,32% u 2024. godini. Iako je ovaj pad pozitivan, regionalna poređenja ukazuju da su izazovi prisutni jer Slovenija, Hrvatska, Srbija i Crna Gora imaju značajno niže stope nezaposlenosti među visokoobrazovanima, što je svakako zabrinjavajuće iz ugla usklađivanja obrazovanja i tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a odražava se i u migracionim tokovima mladih osoba prema inostranstvu.

Funkcioniranje tržišta rada

- Modernizacija zakonodavnog okvira.

- Unapređenje povezanosti između ponude i potražnje na tržištu rada.

- Promocija fleksibilnih radnih uslova.

Socijalna uključenost

- Smanjenje stope NEET populacije (mladi izvan obrazovanja i rada) na 7,5% do 2027. godine.

- Povećanje učešća žena na tržištu rada.

- Smanjenje stope ranog napuštanja školovanja.

NEET populacija, koja obuhvata mlade osobe koje nisu u radnom odnosu, obrazovanju ili obuci, bilježi blagi pad s 11,76% u 2021. godini na 11,16% u 2024. godini. Međutim, ovaj napredak dolazi nakon rasta tokom prethodne dvije godine, što ukazuje na fluktuacije unutar ove kategorije. U poređenju s regionom, BiH ima slične vrijednosti kao Srbija (13,1% do 24 godine, odnosno 15% do 29) [1] i Crna Gora (11,3%). Smanjenje NEET populacije u BiH pozitivan je pokazatelj uspjeha politika za integraciju mladih. Međutim, dodatni napredak zahtijeva implementaciju Garancije za mlade, specijalizovanog EU programa koji cilja ovu populaciju. Za precizniji prikaz situacije, neophodna je izmjena metodologije i usklađivanje zvanične statistike s definicijom NEET grupe prema standardima Garancije za mlade.

Implementacija Strategije biće finansirana iz javnih budžeta, donatorskih fondova i sredstava Evropske unije. Uspjeh strategije pratiće se kroz redovne evaluacije, koristeći definisane indikatore uticaja i efekata.

Strategija zapošljavanja za 2024–2027. godinu predstavlja ključan korak ka usklađivanju politika zapošljavanja s evropskim standardima. Njena realizacija je ne samo domaća obaveza već i preduslov za integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Njen uspjeh zavisi od koordinacije svih nivoa vlasti, podrške partnera i efikasne primjene planiranih mjera.

S.B.