RS ima 48.000 nezaposlenih, a strancima izdato skoro 2.900 radnih dozvola

Dok se poslodavci u Republici Srpskoj suočavaju s nedostatkom radnika, angažovanje stranaca postaje sve značajniji dio tržišta rada. Za prvih sedam mjeseci ove godine stranim državljanima izdate su 2.874 radne dozvole, dok je istovremeno posredstvom Zavoda za zapošljavanje RS posao pronašlo 9.589 domaćih radnika.

Od ukupnog broja dozvola izdatih strancima, njih 2.007 odnosilo se na nova zapošljavanja, dok je 867 dozvola produženo. U okviru utvrđene kvote izdate su 2.402 radne dozvole, a dodatne 472 bile su izvan kvote.

Da potrebe za radnicima rastu pokazuje i odluka Vlade Republike Srpske, koja je prošlog mjeseca kvotu povećala za još 1.000 radnih dozvola. Od tog broja, 700 je namijenjeno novom zapošljavanju stranaca, a 300 produženju postojećih dozvola.

Najveći nedostatak radnika u građevinarstvu i industriji

Poslodavci povećanje kvota vide kao pozitivan signal kada je riječ o privrednim aktivnostima, ali istovremeno ukazuju na kontinuirani nedostatak odgovarajućeg kadra. Problem je prisutan u gotovo svim sektorima, a posebno je izražen u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.

Dodatni pritisak na tržište rada stvara i razlika između broja ljudi koji ga napuštaju i novih generacija koje na njega dolaze. Prema podacima na koje ukazuju poslodavci, Republika Srpska godišnje ostaje bez približno 15.000 radnika koji odlaze u penziju, dok srednje škole završava oko 9.000 učenika.

Ukoliko se takav odnos nastavi, nisu isključeni ni novi zahtjevi privrede za povećanje broja radnih dozvola za strane državljane.

Na evidenciji i dalje više od 48.000 nezaposlenih

Paralelno s rastućim uvozom radne snage, evidencija Zavoda za zapošljavanje RS pokazuje da je broj nezaposlenih i dalje značajan.

Tokom prvih sedam mjeseci ove godine na evidenciju Zavoda prijavljeno je 13.713 osoba, dok su u istom periodu iz evidencije izbrisane 18.003 osobe. Zaposlenje je bilo razlog brisanja za 9.589 osoba, dok se preostali broj odnosi na neprijavljivanje Zavodu i druge osnove predviđene pravilima vođenja evidencije.

Samo u julu prijavljeno je 2.648 novih osoba, a iz evidencije ih je izašlo 2.877. Od tog broja, posao je pronašlo 1.315 osoba.

Na kraju jula status nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda imalo je ukupno 48.013 građana.

Najbrojniju grupu čine osobe sa srednjom stručnom spremom, nakon kojih slijede kvalifikovani radnici. Bez kvalifikacija je bilo 9.269 nezaposlenih, dok su 6.021 osobu činili oni sa visokom stručnom spremom.

Nezaposlenih ima, ali njihova zanimanja ne odgovaraju uvijek potrebama privrede

Struktura nezaposlenih dodatno ukazuje na nesklad između kadra koji je dostupan i profila radnika koje kompanije traže.

Među nezaposlenima sa srednjom stručnom spremom posebno su zastupljeni ekonomisti i finansijski radnici, mehaničari i mašinisti, osobe koje su završile gimnaziju, električari i energetičari, kao i ugostiteljski radnici.

Potražnja privrede može se pratiti i kroz oglase objavljene na internet stranici Zavoda. Tokom jula objavljeno je 159 oglasa putem kojih su poslodavci tražili ukupno 489 radnika.

Tako podaci za prvih sedam mjeseci otkrivaju svojevrstan paradoks tržišta rada: desetine hiljada ljudi nalaze se ili prolaze kroz evidenciju nezaposlenih, dok kompanije istovremeno sve češće posežu za radnicima iz inostranstva.

Broj zaposlenih ipak blago raste

Prema posljednjim zvaničnim podacima, krajem marta u Republici Srpskoj bilo je zaposleno 290.727 radnika, odnosno 0,5 posto više nego godinu ranije.

Najveće povećanje zaposlenosti zabilježeno je u finansijskim djelatnostima, gdje je broj radnika porastao za 4,4 posto. Slijede informacije i komunikacije sa rastom od četiri posto te umjetnost, zabava i rekreacija sa 3,1 posto.

Suprotan trend bilježe pojedine djelatnosti koje su izgubile dio zaposlenih. Najveći pad, od pet posto, registrovan je u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu. Broj zaposlenih u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima smanjen je za 2,4 posto, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom za 2,2 posto.

Podaci tako pokazuju da problem tržišta rada u Republici Srpskoj nije isključivo pitanje ukupnog broja nezaposlenih. Sve izraženiji izazov predstavlja usklađivanje njihovih kvalifikacija sa potrebama privrede, ali i nadomještanje radnika koji svake godine napuštaju tržište rada.