Nijemcima se još manje isplati štedjeti

Dok se jedni vesele niskim kamatama na kredite, drugi zabrinuto promatraju kako im inflacija "jede" ušteđevinu. Za ove druge bi moglo biti još gore: njemačke banke počinju štedišama naplaćivati čuvanje novca.

Njemačka banka Volksbank Fürstenfeldbruck od prošlog mjeseca naplaćuje svim novim privatnim klijentima tzv. negativne kamate, odnosno naknadu za svaki euro koji čuvaju na računu. Do sada je ta mjera pogađala samo poslovne subjekte, ali tek od iznosa preko 100.000 eura. No i tu su se stvari počele mijenjati, pa Commerzbank od nedavno i tvrtkama i javnim ustanovama naplaćuje negativnu kamatu već od prvog eura na računu. Ta mjera Commerzbanka trenutno pogađa nekih 70.000 firmi, što i nije neka velika brojka za Njemačku, ali stručnjaci predviđaju da bi taj trend mogle slijediti i druge banke, javlja Deutsche Welle.

Naime, poslovne banke moraju platiti 0,5 posto kamata ako čuvaju novac kod Evropske središnje banke (ESB). Mnoge novčarske institucije počele su taj trošak prebacivati na svoje klijente, i to ne samo na poslovne subjekte nego i na privatne osobe koje imaju velike depozite. ESB već godinama provodi politiku niskih kamata (od marta 2016. 0,0 posto) kako bi potakao konjunkturu, odnosno ulaganja. Zato banke dobivaju jeftin novac koji mogu posuđivati klijentima uz vrlo nisku kamatu. Ako to ne čine i "parkiraju" novac kod ESB-a, od 2014. moraju za to platiti negativnu kamatu. S vremenom je čuvanje novca za banke postalo preskupo i sada taj trošak pokušavaju nadoknaditi od svojih mušterija. Ili ih na taj način prisiliti da novac ne drže u banci, nego da ga ulažu, primjerice u fondove.

Istraživanja pokazuju da u Njemačkoj od 1.300 banaka i štedionica trenutačno više od 150 njih naplaćuje negativne kamate. Neke ih prikriveno deklariraju kao naknadu za vođenje računa, a neke naplaćuju tek od određene visine depozita, recimo 100.000 ili čak milijun eura, javlja Deutsche Welle.

Prošle sedmice  je potpredsjednica njemačke središnje banke (Bundesbank) Claudia Buch upozorila na opasnost od pritiska na banke zbog politike ESB-a. Jer, da bi izbjegle kaznene kamate, banke sve češće daju novac i onim tvrtkama za koje je izvjesno da bi se mogle naći u poteškoćama ukoliko dođe do neočekivanog pada konjunkture, kaže Buch. Ona problematičnim smatra i masovno odobravanje dugoročnih kredita za kupovinu nekretnina. Naime, banke bi se mogle naći u problemima kada porastu kamate na tržištu novca ili ako se s vremenom pokaže da kupljene nekretnine ipak nisu toliko vrijedne kako je prvobitno procijenjeno.

No Bundesbank za sada ne smatra da postoji opasnost od "mjehura od sapunice" na njemačkom tržištu nekretnina, pa čak i ako su cijene stanova i kuća prema njegovoj procjeni precijenjene za 15 do 30 posto.

"Trenutačno ništa ne ukazuje na to da na tržištima imamo špekulantsku dinamiku poticanu kreditima", izjavila je Claudia Buch.

I političari su zabrinuti zbog trenda prebacivanja troškova čuvanja novca na klijente. Predsjednik bavarskog CSU-a Markus Söder čak predlaže da se zabrani naplata negativnih kamata na depozite ispod 100.000 eura ili da štediše svoj gubitak mogu odbiti od poreza, dakle indirektno naplatiti od države. Taj prijedlog za sada nema širu podršku vladajućih stranaka.