Proizvodnja kovanica eura ponovno raste. Glavni razlog je ulazak Bugarske u eurozonu 1. januara 2026. godine, što povećava potrebe za novim kovanicama u zajedničkom monetarnom prostoru.
Evropska centralna banka (ESB) odobrila je za 20 država članica eurozone, te Bugarskoj proizvodnju kovanica u ukupnoj vrijednosti većoj od 2,4 milijarde eura.
U prethodnim godinama godišnji obim novoizdatih kovanica eura uglavnom se kretao oko dvije milijarde eura.
Za 2025. ESB je odobrio oko 2,17 milijardi eura, dok je značajniji skok zabilježen 2023. godine, kada je Hrvatska pristupila eurozoni, a ukupna proizvodnja tada je premašila 2,6 milijardi eura, prenosi Fenix magazin.
Od planirane proizvodnje za 2026. godinu, oko 1,9 milijardi eura odnosi se na kovanice za svakodnevni promet, dok će numizmatičke i prigodne kovanice činiti dodatnih 511 miliona eura.
Njemačka i dalje najveći proizvođač
Kao i prethodnih godina, Njemačka će biti najveći proizvođač ovih kovanica. Ukupna vrijednost kovanica koje će se ondje iskovati iznosi 558 miliona eura, od čega se 203,5 miliona eura odnosi na kolekcionarske kovanice.
Na drugom mjestu je Francuska s ukupno 342 miliona eura, dok je Španija treća s više od 299 miliona eura novih kovanica.
Bugarska postaje 21. članica eurozone
Bugarska će 2026. godine postati 21. država koja koristi euro. Prema planovima, Bugarska će iskovati kovanice u vrijednosti od nešto više od 164 milijuna eura, gotovo u cijelosti namijenjene svakodnevnom plaćanju.
Uprkos razvoju digitalnih oblika plaćanja, gotovina je i dalje vrlo popularna, naročito u Njemačkoj. Analize Bundesbanke pokazuju da su gotovina i plaćanje giro-karticom i dalje najpovoljniji načini plaćanja za trgovce.
Iako ESB radi na uvođenju digitalnog eura, koji bi mogao biti dostupan oko 2029. godine, iz centralne banke naglašavaju da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već će biti njena dopuna.
Cilj je ponuditi evropsku alternativu dominantnim američkim platnim sistemima poput PayPala, Vise i Mastercarda.
Uprkos visokim troškovima proizvodnje, kovanice od jednog i dva centa i dalje se proizvode u Njemačkoj. To je suprotno praksi u SAD-u, gdje je u novembru nakon više od 230 godina ukinuta proizvodnja kovanice od jednog centa (pennyja), a trgovci su prešli na zaokruživanje cijena na pet centi.
U više europskih zemalja već postoje slična pravila. Naprimjer, u Finskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Italiji, Belgiji, Slovačkoj i Estoniji gotovinska plaćanja zaokružuju se na najbliži iznos od pet centi.
Bundesbanka je u martu 2025. predložila uvođenje takvog modela i u Njemačkoj, ali zasad nije donesena odluka.
Trgovci ističu da su cijene koje nisu okrugle važno konkurentsko sredstvo, a ukidanje najmanjih kovanica eura moguće je samo odlukom na nivou Europske unije.
