Bundesbank: Njemačka do 2028. ulazi u najveći budžetski deficit od ujedinjenja

Centralna banka Njemačke upozorila je da bi ta zemlja mogla zabilježiti najveći budžetski manjak još od perioda nakon ujedinjenja, u trenutku kada savezna vlada povećava izdvajanja za odbranu i nastavlja finansijsku podršku Ukrajini.

U decembarskim projekcijama, koje su objavljene u petak, Bundesbank procjenjuje da će državni deficit nastaviti rasti te da bi do 2028. godine mogao dosegnuti 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Riječ je o najvišem nivou od 1995. godine, kada su fiskalni manjkovi bili posebno izraženi u godinama nakon ujedinjenja Njemačke. U istom razdoblju očekuje se i dodatno povećanje javnog duga.

Prema ocjenama Bundesbanke, glavni razlozi rasta deficita su veća izdvajanja za vojsku, kontinuirana finansijska pomoć Ukrajini, obimni infrastrukturni projekti, poreske olakšice te povećanje socijalnih davanja.

Centralna banka upozorava da planovi Berlina o ulaganju stotina milijardi eura u odbranu i infrastrukturu predstavljaju odstupanje od dosadašnje politike fiskalne discipline. Bez dodatnih korektivnih mjera, zaduživanje bi, kako navode, moglo ostati "znatno iznad granica kočnice duga". Bundesbank je stoga pozvala vlasti da hitno poduzmu korake kako bi javne finansije ostale pod kontrolom, prenosi Bankar.

Kancelar Friedrich Merz zagovara jačanje Bundeswehra i izgradnju, kako navodi, "najsnažnije konvencionalne vojske u Europi", uz nastavak podrške Ukrajini. Prema navodima Reutersa, njemačka pomoć Kijevu mogla bi 2026. godine dostići iznos od 13,2 milijarde dolara. Merz povećana vojna izdvajanja opravdava, kako ističe, prijetnjom iz Rusije.

Ruske vlasti su u više navrata odbacile takve tvrdnje, navodeći da nemaju namjeru napadati NATO ili Europsku uniju. Zapadne zvaničnike optužuju da priču o "ruskoj prijetnji" koriste za širenje straha i opravdavanje većih vojnih budžeta. Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da Njemačka i šira Europska unija, prema njegovim riječima, klize ka "Četvrtom rajhu", koji je, kako tvrdi, obilježen rusofobijom i ubrzanom militarizacijom.

Istovremeno, Njemačka se suočava s rastućim političkim nezadovoljstvom. Prema anketama, podrška javnosti kancelaru Merzu i njegovoj koalicionoj vladi je u padu. Istraživanje instituta INSA, provedeno početkom ovog mjeseca, pokazalo je da je 70 posto ispitanika nezadovoljno radom vladajuće koalicije, dok Mercovu politiku pozitivno ocjenjuje svega 23 posto građana. Anketari su naveli da se radi o "najlošijim rezultatima ikada zabilježenim za jednog kancelara i njegovu vladu".