Europska industrijska proizvodnja smanjena u augustu

Industrijska proizvodnja u eurozoni i Evropskoj uniji smanjena je u augustu, ponajviše zbog slabije proizvodnje kapitalnih dobara, pokazuju preliminarni podaci Eurostata objavljeni u srijedu.

U zemljama koje koriste zajedničku evropsku valutu, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za 1,2 posto u odnosu na juli, kada je, prema revidiranim podacima, zabilježen rast od 0,5 posto. U Evropskoj uniji pad je iznosio 1,0 posto, nakon 0,4-postotnog rasta mjesec ranije.

Nakon kratkog perioda stabilizacije sredinom ljeta, proizvodnja je smanjena u gotovo svim industrijskim granama.

Kapitalna i potrošačka dobra u padu

Najveći pad zabilježen je u sektoru kapitalnih dobara – za 2,2 posto u eurozoni i 1,6 posto u EU, dok su u julu ti sektori ostvarili rast od 1,7, odnosno 1,3 posto.

Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara smanjena je za 1,6 posto u eurozoni i 1,1 posto u Uniji, nakon prethodnog rasta od 1,2 i 0,9 posto.

Pad proizvodnje u energetskom sektoru bio je blaži u odnosu na juli: 0,6 posto u eurozoni i 0,7 posto u EU, naspram prethodnog smanjenja od 1,7 i 1,5 posto. Jedini rast u augustu zabilježen je u proizvodnji netrajnih potrošačkih dobara, i to za skromnih 0,1 posto.

Njemačka s najvećim padom, Irska prednjači u rastu

Prema dostupnim podacima Eurostata, Njemačka je u augustu zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje među članicama EU – čak 5,2 posto u odnosu na juli. Slijede Grčka s padom od 4,5 posto i Austrija s 3,1 posto.

U Hrvatskoj je zabilježena gotovo potpuna stagnacija – industrijska proizvodnja povećana je tek za 0,1 posto u odnosu na juli, kada je prema revidiranim podacima porasla za 1,4 posto.

Sličnu stagnaciju zabilježili su i Cipar te Slovačka.

Najveći rast proizvodnje ostvaren je u Irskoj, gdje je industrijski obim porastao za 9,8 posto. Luksemburg i Švedska slijede s rastom od 4,8, odnosno 3,6 posto. Belgija je bila jedina članica za koju podaci nisu bili dostupni.

Umjeren godišnji rast

Na godišnjem nivou industrijska proizvodnja u eurozoni i EU povećana je za 1,1 posto, što je upola slabiji rast nego u julu.

Sektor netrajnih potrošačkih dobara prednjačio je s rastom od 8,2 posto u eurozoni i 6,2 posto u Uniji. Istovremeno, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara pala je za 2,6 posto u eurozoni i 1,9 posto u EU, dok je proizvodnja intermedijarnih dobara smanjena za 1,7 i 1,3 posto.

Energetski sektor također bilježi pad – za 0,7 posto u eurozoni i 1,5 posto u EU, dok su u julu podaci pokazivali rast od 0,6 posto i stagnaciju na nivou Unije.

Irska i dalje rekorder

Na godišnjoj razini najupečatljiviji rast ostvarila je Irska – industrijska proizvodnja porasla je za čak 28,6 posto. Luksemburg i Švedska slijede s rastom od 9,5 i 8,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u augustu bila veća za 3,0 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon što je u julu zabilježen prvi pad od novembra 2023. godine, i to za 1,0 posto.

Sličan rast zabilježila je i Španija s povećanjem od 3,2 posto, dok je najveći godišnji pad registrovan u Bugarskoj (8,6 posto), Slovačkoj (6,3 posto) i Danskoj (5,0 posto).