EU ukinula oslobođenje od carina za pakete do 150 eura, nova pravila e-trgovine

Europska unija od danas ukida zastarjelo oslobođenje od carina za pakete e-trgovine u vrijednosti manjoj od 150 eura. Mjera će pomoći u osiguravanju pravednih uvjeta za poduzeća iz EU-a i sigurnih izbora za potrošače kao odgovor na porast milijardi robe male vrijednosti u e-trgovini koja ulazi u EU. Roba iz trećih zemalja kupljena na internetu i otpremljena izravno potrošačima sada će platiti carinu od tri eura po komadu, saopćeno je iz Europske komisije.

Oslobođenje od carine u iznosu od 150 EUR osmišljeno je za razdoblje povremene kupnje na internetu i manje digitaliziranih carinskih sistema.

To više ne odgovara stvarnosti, a njegovim uklanjanjem ispravlja se dugotrajna strukturna neravnoteža za poduzeća iz EU-a. Širom Europe, gradske visoke ulice postaju sve napuštenije, potkopavajući lokalne mogućnosti zapošljavanja i slabeći život zajednice. Iz perspektive okoliša, brzi model e-trgovine doprinosi ambalažnom otpadu i logistici s visokim emisijama ugljika, uz česte povrate i udvostručenje onečišćenja prometa u pomorskom prometu na velike udaljenosti.

Tom se mjerom ponovno uspostavlja pravednost među uvoznicima, čime se osigurava da se trgovci na malo iz EU-a koji uvoze u rasutom stanju i veliki internetski operateri izvan EU-a natječu pod istim regulatornim uvjetima.

Europski potrošači nisu odgovorni za plaćanje carina carinskim tijelima.

Carine naplaćuju carinska tijela s platformi ili bilo kojeg drugog poduzeća uključenog u prodaju i prijevoz uvezene robe. Potrošači koji kupuju na internetu stoga su pošteđeni dodatnog plaćanja pri isporuci.

Brz rast e-trgovine doveo je i do povećanih rizika za potrošače. Ispitnim postupkom na nivou EU-a za 2025. utvrđeno je da više od 60 % robe male vrijednosti koja ulazi u EU nije u skladu sa zahtjevima za proizvode ili sigurnosnim standardima. To znači da mogu sadržavati toksične sastojke ili biti pogrešno označeni, što dovodi potrošače u opasnost.

Novom mjerom uvodi se i potreba za deklarisanjem identifikacijskih oznaka proizvoda. Uključivanjem PID-ova poboljšavaju se postupci upravljanja rizikom i kontrole rizika, čime se pomaže u provedbi zabrana i ograničenja. Time će se tijelima pomoći da učinkovitije otkriju neusklađenu robu i prošire kontrole izvan pojedinačnih pošiljaka kako bi se obuhvatile sve stavke koje predstavljaju slične rizike. To će se primjenjivati na dobrovoljnoj osnovi od 1. jula 2026., a postat će obvezno od novembra 2026.

Stopa od tri eura prijelazno je rješenje koje su dogovorile države članice EU-a kao hitan odgovor na izazove koji proizlaze iz brzog rasta e-trgovine. Od jula 2028. centar EU-a za carinske podatke počet će s radom primjenom uobičajenih carina na temelju razvrstavanja robe u carinsku tarifu, porijekla i vrijednosti, u skladu s postojećim/standardnim carinskim pravilima EU-a.

Samo 2025. 5,9 milijardi artikala u paketima male vrijednosti iz trećih zemalja preplavilo je tržište EU-a bez plaćanja carina. Carina svakodnevno potrošačima u EU-u odobrava više od 16 miliona paketa. Danas paketi male vrijednosti čine 97 % svih uvezenih proizvoda u EU-u, ali čine samo 2 % vrijednosti uvoza EU-a. Budući da se trgovinski obrasci mijenjaju, tržišno natjecanje u tom gospodarskom sektoru više nije pošteno. Pravilo izuzeća rutinski se iskorištavalo podcjenjivanjem robe ili umjetnom podjelom narudžbi na više paketa kako bi ostalo ispod praga od 150 EUR.

Ta je mjera dio šire carinske reforme EU-a, o kojoj su Europski parlament i države članice postigli dogovor 26. marta 2026. Ključno je za zaštitu gospodarstva EU-a od narušavanja tržišnog natjecanja i zaštitu potrošača od rizika nesigurnih proizvoda. Reforma predstavlja temeljnu promjenu u načinu na koji roba ulazi u EU, čime se veća odgovornost stavlja na prodavatelje i platforme.

Reformom se uvodi nekoliko ciljanih mjera za e-trgovinu. Osim ukidanja izuzeća od carina, njome se uvodi naknada za rukovanje robom uvezenom u EU kako bi se nadoknadili sve veći troškovi za carinska tijela. Iznos naknade utvrdit će se delegiranim aktom i temeljit će se na minimalnim troškovima s kojima se carinska tijela suočavaju pri preradi robe. Naknada će se uvesti najkasnije 1. novembra 2026.