Ubrzan rast usluga u eurozoni: IT profitira, ugostiteljstvo pada

Sezonski prilagođena proizvodnja usluga u eurozoni porasla je u aprilu 2026. godine za 0,7 posto u odnosu na mart, što predstavlja vidljivo ubrzanje nakon martovskog rasta od svega 0,1 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Na nivou cijele Evropske unije zabilježen je skromniji mjesečni rast od 0,3 posto.

Ipak, iza ovih zbirnih pokazatelja kriju se velike strukturne razlike: dok tehnološke, transportne i stručne djelatnosti bilježe snažan napredak, ugostiteljstvo i tržište nekretnina ostaju pod ozbiljnim pritiskom.

Na godišnjem nivou slika je stabilnija, pa je u odnosu na april 2025. godine proizvodnja usluga porasla za 1,8 posto i u eurozoni i u cijeloj EU.

Transport i digitalne usluge pokretači rasta

Najveći doprinos mjesečnom skoku u eurozoni stigao je iz sektora transporta i skladištenja, čija je proizvodnja povećana za 1,5 posto, dok su profesionalne, naučne i tehničke djelatnosti zabilježile rast od 1,3 posto.

Sektor informacija i komunikacija napredovao je za 0,6 posto na mjesečnom nivou.

S druge strane, poslovanje nekretninama zabilježilo je pad od 0,2 posto, dok su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti smanjene za 0,3 posto.

Sličan, mada blaži trend zabilježen je i na nivou cijele Evropske unije, što potvrđuje da se oporavak prije svega oslanja na logistiku i tehnologiju, dok usluge povezane s imovinom i neposrednom potrošnjom stanovništva stagniraju ili padaju.

Izražene razlike među državama članicama

Iza evropskog prosjeka nalaze se potpuno različiti rezultati nacionalnih ekonomija. Najveći mjesečni rast proizvodnje usluga u aprilu zabilježen je u Belgiji (2,1 posto), Grčkoj (1,6 posto) i Bugarskoj (1,5 posto).

Na drugom kraju ljestvice našla se Mađarska s oštrim mjesečnim padom od čak 13,9 posto, što pokazuje visok nivo oscilacija nakon što je u martu zabilježila rast od 15,8 posto. Značajan mjesečni pad registrirale su i Danska (3,2 posto) te Nizozemska (1,9 posto).

U regiji se izdvaja Hrvatska, koja je ostvarila mjesečni rast od 0,3 posto. Međutim, na godišnjem nivou hrvatska uslužna proizvodnja skočila je za 3,6 posto, što je dvostruko brže od prosjeka eurozone i EU, piše Bankar.