Mjesečni pad nije zaustavio trend: Proizvođačke cijene u EU 4,7 posto više nego lani

Industrijske proizvođačke cijene u eurozoni smanjene su u junu za 0,3 posto u odnosu na maj, dok je na nivou Evropske unije zabilježen pad od 0,2 posto.

Međutim, u poređenju sa junom prošle godine, cijene su ostale znatno više: 4,6 posto u eurozoni i 4,7 posto u EU, pokazuju prve procjene Eurostata. Ovaj mjesečni pad uslijedio je nakon što su u maju proizvođačke cijene porasle po 0,2 posto i u eurozoni i u cijeloj Uniji.

Na ukupno smanjenje u junu najviše je uticao energetski sektor. Proizvođačke cijene energije pale su za 1,5 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU.

S druge strane, cijene u industriji kada se isključi energetika porasle su za 0,2 posto u oba područja, što pokazuje da mjesečno pojeftinjenje nije bilo ravnomjerno raspoređeno kroz sve industrijske grupe.

U eurozoni su cijene sirovina, materijala i poluproizvoda koji se koriste u daljoj proizvodnji porasle za 0,3 posto, dok su kapitalna i trajna potrošna dobra poskupjela po 0,2 posto. Cijene netrajnih potrošnih dobara ostale su nepromijenjene.

Iako su na mjesečnom nivou pale, proizvođačke cijene energije u EU bile su u junu deset posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u eurozoni njihov godišnji rast iznosio 8,8 posto.

U odnosu na jun 2025. godine, cijene sirovina, materijala i poluproizvoda porasle su za 6,1 posto u eurozoni i 5,7 posto u EU.

Kapitalna dobra poskupjela su za 2,3 posto u eurozoni i 2,2 posto u Uniji, dok su cijene trajnih potrošnih dobara povećane za 2,9, odnosno 2,8 posto.

Jedini pad zabilježen je kod netrajnih potrošnih dobara, čije su cijene na godišnjem nivou smanjene za 0,6 posto u eurozoni i 0,7 posto u EU. Kada se isključi energetika, industrijske proizvođačke cijene bile su tri posto više u eurozoni i 2,9 posto više u EU nego godinu ranije.

Među državama članicama, najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena zabilježen je u Litvaniji od 1,7 posto, zatim Irskoj od 1,5 posto te Bugarskoj i Grčkoj po 1,3 posto.

Najveći mjesečni rast registrovan je u Slovačkoj od 1,1 posto, Rumuniji od jedan posto i Estoniji od 0,9 posto.

Na godišnjem nivou proizvođačke cijene najviše su porasle u Bugarskoj, čak 18,2 posto, a slijede Rumunija sa rastom od 14,3 posto i Irska sa 11,4 posto. Luksemburg je bio jedina članica EU u kojoj su proizvođačke cijene bile niže nego godinu ranije, i to za 3,2 posto.

Indeks proizvođačkih cijena prati promjene prodajnih cijena proizvoda na domaćem tržištu, na izlazu iz proizvodnje, i ne obuhvata uvoz, te predstavlja pokazatelj cjenovnih kretanja u proizvodnji, a ne indeks potrošačkih cijena koje građani neposredno plaćaju.