U Helsinkiju je planirana izgradnja data centra koji će toplotu nastalu radom servera za vještačku inteligenciju koristiti za grijanje oko 70.000 stanova. Projekat vrijedan približno milijardu dolara trebao bi od 2027. godine proizvoditi do 525.000 megavat-sati toplotne energije godišnje, čime bi se smanjila potreba za korištenjem goriva za grijanje, prenosi Forbes.
Sporazum o realizaciji projekta potpisali su 31. augusta OnZero, kompanija sa sjedištem u Beču koja razvija data centre, i Helen, energetska kompanija u vlasništvu grada Helsinkija.
OnZero će izgraditi postrojenje koje naziva „fabrikom toplote zasnovanom na vještačkoj inteligenciji“ (AI Heat Factory), a koje će električnu energiju koristiti za rad servera, dok će nastala toplota biti preusmjerena u gradsku toplovodnu mrežu.
Na taj način nastoji se iskoristiti toplota koju data centri inače ispuštaju u atmosferu, uz istovremeno smanjenje troškova grijanja.
OnZero će dobiti dodatni izvor prihoda, dok Helen očekuje toplotnu energiju jeftiniju od one proizvedene sagorijevanjem drveta ili gasa.
"Osnovna ideja je da se sve kritike, a samim tim i problemi data centara, mogu riješiti ako na njih ne gledamo kao na potrošače električne energije, već kao na dio energetskog sistema koji povezuje elektroenergetsku i toplovodnu mrežu", rekao je u intervjuu izvršni direktor OnZera Ali Siddiqui.
"Problem potrošnje vode, problem viška toplote i problem emisija, sve to nestaje", dodao je.
Data centri troše ogromne količine struje i vode
Većina data centara višak toplote tretira kao otpad. Serveri gotovo svu električnu energiju koju koriste pretvaraju u toplotu, dok operateri troše dodatnu struju na ventilatore i rashladne uređaje kako bi je izbacili iz objekata.
Mnogi veliki centri koriste i rashladne tornjeve u kojima voda isparava.
Najveći Googleov data centar u SAD-u, smješten u Council Bluffsu u saveznoj državi Iowi, tokom 2025. godine potrošio je 1,3 milijarde galona vode, odnosno oko 3,6 miliona galona dnevno, prema podacima kompanije.
Istovremeno, potrošnja električne energije u data centrima kontinuirano raste.
Prema podacima Nacionalne laboratorije Lawrence Berkeley, američki data centri su 2023. godine trošili 4,4 posto ukupne električne energije u zemlji, a do 2028. njihov udio mogao bi dostići čak 12 posto.
To znači da se za kapacitete iste elektroenergetske mreže sve više nadmeću s domaćinstvima i fabrikama.
OnZero računa na mogućnost prodaje toplote koju proizvode data centri.
Zašto je grijanje poseban izazov u Finskoj?
Za razliku od mnogih američkih domaćinstava koja koriste individualne sisteme grijanja, veliki dio Finske, Švedske i sjeverne Europe oslanja se na daljinsko grijanje.
"Zanimljivo je da u velikom dijelu svijeta ljudi sami proizvode toplotu u svojim domovima", kaže Siddiqui.
U sistemima daljinskog grijanja energetske kompanije zagrijavaju vodu u centralnim postrojenjima, nakon čega je podzemnim cjevovodima distribuiraju domaćinstvima, kancelarijama i preduzećima.
Takav model za Helen predstavlja poseban izazov.
Proizvodnja električne energije u Finskoj već gotovo u potpunosti ne stvara emisije ugljendioksida, ali zbog hladne klime potrebe za grijanjem ostaju velike.
Tokom zime Helenove potrebe za toplotnom energijom dostižu čak 2,5 gigavata, kaže izvršni direktor kompanije Olli Sirkka.
Kompanija je 2025. godine zatvorila posljednju elektranu na ugalj, a sada se uglavnom oslanja na toplotne pumpe, električne kotlove i drvo.
Cilj joj je da do 2040. godine potpuno prestane sa sagorijevanjem goriva, uključujući biomasu.
Takva tranzicija ima i sigurnosni značaj.
Rusija je u maju 2022. godine obustavila izvoz gasa u Finsku nakon što je ta zemlja odbila plaćanje u rubljama. Proizvodnja toplotne energije korištenjem domaće električne energije predstavlja izvor snabdijevanja koji susjedna Rusija ne može jednostavno prekinuti.
"U gotovo svim drugim zemljama toplota iz data centara odvodi se u more ili atmosferu, pa se potpuno gubi", kaže Sirka.
Helen još od 2010. godine koristi otpadnu toplotu iz data centara u svojoj mreži daljinskog grijanja.
Novina je sada obim projekta. Postrojenje OnZera moglo bi osigurati oko devet posto ukupne toplotne energije koju je Helen prodao tokom 2024. godine.
Kako će toplota servera grijati stanove?
Serveri OnZera hladit će se tečnošću umjesto zrakom.
Prema navodima kompanije, na taj način toplota se preuzima na temperaturi od približno 50 do 60 stepeni Celzijusa.
Industrijske toplotne pumpe zatim podižu temperaturu vode na 95 stepeni Celzijusa, koliko je potrebno toplovodnoj mreži Helsinkija.
Budući da se toplota odvodi u gradski sistem grijanja, data centru nisu potrebni rashladni tornjevi koji koriste isparavanje vode.
Tehnologija koja se koristi već je dostupna na tržištu.
Drugi data centri koji prikupljaju otpadnu toplotu obično predaju vodu temperature oko 60 stepeni, objašnjava Siddiqui, prepuštajući energetskim kompanijama da nabave toplotne pumpe i električnu energiju potrebnu za dodatno zagrijavanje.
OnZero taj posao obavlja unutar vlastitog postrojenja i Helenu prodaje toplotu koja je već spremna za distribuciju.
Kompanija tvrdi da je njena glavna prednost efikasnost, koju osigurava softverski sistem za upravljanje pod nazivom Whisper, za koji je OnZero podnio patentnu prijavu.
OnZero posjeduje zgradu data centra i iznajmljuje prostor velikim kompanijama koje pružaju usluge računarstva u oblaku i razvijaju vještačku inteligenciju.
Od njih naplaćuje zakup, dok proizvedenu toplotu prodaje Helenu.
Projekat u Helsinkiju imat će kapacitet od 120 megavata i koštat će približno milijardu dolara, prema podacima kompanije.
OnZero već upravlja s dva manja data centra u Finskoj, od kojih svaki ima kapacitet manji od pet megavata.
Može li ovakav model riješiti energetske probleme vještačke inteligencije?
Ovakav model otvara nekoliko pitanja, prije svega u vezi s potrošnjom električne energije.
Data centri već predstavljaju veliko opterećenje za elektroenergetske mreže, od Virginije do Teksasa.
Siddiquijev odgovor zasniva se na pitanju šta bi Helen radio da nema ovog projekta.
Nakon zatvaranja elektrana na ugalj, kompanija mora proizvoditi toplotu na druge načine, sve više koristeći električne kotlove i toplotne pumpe koje također troše struju iz mreže.
Postrojenje OnZera tu električnu energiju prvo koristi za napajanje čipova vještačke inteligencije, a zatim nastalu toplotu predaje Helenu.
Tako ista električna energija obavlja dvije funkcije.
"Mi koristimo energiju iz drugog izvora potrošnje", kaže Siddiqui, misleći na električnu energiju koja zamjenjuje toplotu ranije proizvedenu sagorijevanjem fosilnih goriva.
Međutim, takva računica ima smisla samo tamo gdje postoji potreba za toplotom.
Drugo pitanje odnosi se na same toplotne pumpe, koje također koriste električnu energiju.
OnZero tvrdi da prikuplja do 99 posto toplote koju proizvode serveri, ali to ne znači da čitav sistem funkcioniše bez dodatnih energetskih troškova.
Podizanje temperature vode na 95 stepeni zahtijeva električnu energiju.
Prema navodima kompanije, njene toplotne pumpe proizvode približno pet jedinica toplotne energije za svaku jedinicu utrošene električne energije.
Treći izazov je ljeto, kada potražnja za grijanjem opada.
OnZero ističe da toplovodna mreža Helsinkija radi tokom cijele godine zbog snabdijevanja toplom vodom, dok se eventualni višak toplote odvodi preko suhih hladnjaka, odnosno radijatora sa zatvorenim cirkulacionim sistemom koji koriste ventilatore umjesto vode.
Kompanija također priznaje da još pregovara s nekoliko velikih pružalaca cloud usluga i kompanija iz sektora vještačke inteligencije o zakupu prostora, prije početka izgradnje postrojenja.
Ovo nije jedini veliki projekat te vrste u regiji.
Microsoft također gradi data centre čiju otpadnu toplotu finska energetska kompanija Fortum planira koristiti.
Manje emisija, niže cijene grijanja i veći profit
Helenovi finansijski rezultati ukazuju na mogućnost ekonomske isplativosti ovakvog modela.
Prema finansijskim izvještajima kompanije, nakon prestanka korištenja uglja, Helen je tri godine zaredom smanjivao cijene daljinskog grijanja, istovremeno vraćajući taj dio poslovanja u zonu profitabilnosti.
Kompanija nije željela otkriti koliko će plaćati toplotu koju kupuje od OnZera, ali Sirkka tvrdi da je ona jeftinija od toplote proizvedene sagorijevanjem drveta ili gasa.
"Uspjeli smo da razvijemo svojevrsni model u kojem svi dobijaju: veću profitabilnost, manje emisija i niže cijene za naše korisnike", rekao je.
"Moramo biti u stanju da na tome i zaradimo", dodao je.
Ako OnZero uspješno realizuje projekat, toplota koja je do sada predstavljala otpadni proizvod industrije vještačke inteligencije postat će izvor energije za grijanje grada.
Električna energija koja pokreće AI chatbotove tako će biti iskorištena dva puta, prvo za računarsku obradu, a zatim za grijanje.
Takav pristup mogao bi olakšati prihvatanje izgradnje novih data centara širom svijeta.
