Francuska ekonomija je u trećem kvartalu zabilježila pad, pokazali su podaci u petak, a ministar finansija upozorio je da bi zemlja mogla „udariti u zid” ukoliko vlada uskoro ne uspije usvojiti budžet koji predviđa smanjenje deficita.
Bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za 0,1 posto u tri mjeseca zaključno sa septembrom, saopštio je nacionalni zavod za statistiku Insee, uslijed sve veće zabrinutosti za stanje javnih finansija i rastućih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora sljedećeg proljeća.
Do pada je došlo u trenutku kada je inflacija u oktobru ubrzala na 3,4 posto na godišnjem nivou, sa 3,1 posto u septembru, što je najviša stopa od januara 2024. godine, navodi Insee.
Francuska ekonomija je već stagnirala u drugom kvartalu, nakon pada od 0,2 posto u prvom kvartalu.
"Već tri kvartala nema nikakvog rasta", izjavio je ministar finansija Roland Lescure za radio France Info.
"Zaključak koji se nameće iz svega ovoga jeste da francuska ekonomija, gledajući prema 2026. godini, stoji u mjestu", rekao je on.
"Francuska ne srlja u krizu. Ali, ako ne uspijemo ostvariti zaokret predviđen budžetom, idemo pravo u zid", upozorio je.
Prema proračunima zavoda Insee, proizvodnja roba i usluga pala je za 0,1 posto u periodu od jula do septembra, dok je potrošnja domaćinstava porasla za 0,4 posto.
Investicije su smanjene za 0,6 posto, a vanjska trgovina je također negativno uticala na rast, umanjivši stopu rasta BDP-a za 0,6 procentnih poena.
Analitičari navode da će, s obzirom na ove podatke o BDP-u, vladi biti veoma teško ostvariti prognozirani ukupni rast od 0,5 posto za tekuću godinu, pa čak i rast od 0,4 posto, koliko predviđaju Insee i Banka Francuske.
Zabrinutost zbog visokog duga i budžetskog deficita Francuske dovela je posljednjih sedmica do naglog rasta prinosa na državne obveznice.
Budžetski plan za 2027. godinu, predstavljen prošlog mjeseca, nije ulio povjerenje i dodatno je potaknuo strahove da će državna potrošnja ostati visoka uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine. Prema anketama, kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen – koju mnogi smatraju fiskalnim populistom – ima šanse za pobjedu.
Francusku je zahvatio val nezadovoljstva zbog rastućih troškova života i nejednakosti; demonstracije održane širom zemlje 17. oktobra pretvorile su se u jedne od najtežih nereda zabilježenih u zemlji posljednjih godina. Pokret „Žuti prsluci” i studentski sindikati pozvali su na novi dan protesta u subotu.
