Brdo kod Kranja: Regija posvećena proširenju EU-a

Predsjednici Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Zoran Milanović su na Brdu kod Kranja ocijenili da je na jučerašnjem samitu Procesa Brdo-Brioni postignut kompromis i da je sastanak bio uspiješan.

"Vjerujem da je sastanak bio uspješan prije svega jer su se okupili samo lideri, nismo imali goste. Kada imamo goste svi se okrenu njima i govore samo o svojim državama. Prvi put smo se sastali sami, pogledali jedni druge u oči i razgovarali o problemima u regiji", rekao je Pahor novinarima.

Ali, istakao je i da je ovo bio jedan od najtežih sastanaka jer nije bilo lako postići kompromis koji nosi "duboku poruku".

Pahor je istakao da lideri iz regije imaju odgovornost da se brinu o sigurnosti i blagostanju, te da to nije pitanje u kojem treba da se oslanjaju na Evropsku uniju.

Pozvao je EU da u procesu eurointegracija regiju posmatra u cjelini.

"(Zapadni Balkan) je geopolitičko pitanje EU-a. To je oblast okružena državama Unije", rekao je.

Eurointegracija regije je, istakao je Pahor, uzajaman proces: EU mora ubrzati proširenje, a zemlje Zapadnog Balkana moraju ubrzati reforme.

Milanović je novinarima na zajedničkoj konferenciji rekao da su neki dijelovi usvojene deklaracije izmijenjeni na zahtjev Srbije.

"Bilo je određenih sporova, nesporazuma. Recimo da je agenda kosovske predsjednice Osmani bila nešto ambicioznija i da su zbog protivljenja Srbije neki dijelovi naprosto morali biti spušteni. Ja to vidim kao sasvim prihvatljivu cijenu dokumenta koji je dobar", rekao je Milanović.

Dodao je da je na sastanku postignut kompromis “u kojem je neko od nečega morao da odustane”, te da je jedini motiv samita da Hrvatska i Slovenija pomognu zemljama regije u procesu eurointegracija.

"Bilateralni problemi država neće moći da budu riješeni u okviru procesa Brdo-Brioni i mislim da bi bilo zdravo da se previše i ne koriste jer to nas je danas pomalo i ometalo u radu", dodao je hrvatski predsjednik.

Lideri Procesa Brdo-Brioni su u ponedjeljak usvojili zajedničko saopćenje kojim potvrđuju svoju posvećenost proširenju Evropske unije, prenosi agencija Tanjug.

"Nakon tročasovnih razgovora usvojena je deklaracija", objavio je predsjednik Slovenije Borut Pahor na svom nalogu na Twitteru.

Sastanku povodom obilježavanja 10. godišnjice inicijative prisustvovali su lideri Srbije, Slovenije, Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnji samit čelnika država jugostočne Evrope protekao je bez počasnog gosta iz EU-a ili neke od drugih država-aktera u međunarodnom prostoru zbog obaveza francuskog predsjednika Emanuela Macrona.

Macron je još lani izrazio spremnost da bude na ovogodišnjem godišnjem sastanku na Brdu kod Kranja, a taj je interes ponovio predsjedniku Slovenije Pahoru u martu, no datum mu nije išao na ruku jer je imao važan međunarodni sastanak.

Vučić: Nema saglasnosti o promjeni granica

Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio kako je na sastanku lidera Zapadnog Balkana u okviru proces Brdo – Brioni, Srbija prihvatila predložene zaključke.

On je kazao da je najvažnije da postoji konsenzus da se cijela regija nalazi na evropskom putu i da treba zajednički raditi.

"Podržali smo namere, želje i pretenzije drugih na Zapadnom Balkanu za otvaranjem datuma za pregovore i viznom liberalizacijom", naveo je Vučić.

Kazao je kako je bilo i mnogo stvari oko kojih nisu bili saglasni, a jedno pitanje koje je bilo ključno, kaže, bilo je pitanje promjene granica oko čega nije bilo saglasnosti.

"Srbija se oduvek zalaže za princip poštovanja nemenjanja granica priznatih od UN-a. Neki misle da ne treba da se menjaju granice onako kako se njima sviđa, a mi mislimo da ne treba da se menjaju u skladu sa pravilima koje su ustanovile UN", dodao je on, prenosi Beta.

Džaferović: Problemi BiH i Srbije

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izjavio je na sastanku lidera procesa Brdo-Brijuni da Evropska unija može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, prenosi agencija Anadolija.

"Želim da kažem da ubrzani prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Evropska unija prije svega treba posmatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to garantuje sigurnost i prosperitet i EU i Zapadnog Balkana", rekao je.

Na sastanku, Džaferović je naveo da se taj proces etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa, te da je značaj i promoviranje evropske perspektive Zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, ostvareni stepen regionalnog dijaloga i saradnje nije na željenom nivou, ali je pomogao da se prevaziđu određeni problemi ili barem da se pokrene dijalog o njihovom rješavanju, a većina dobrih stvari do kojih je došlo u regionu rezultat su evropskih integracija, što ukazuje koliko je moćan i važan ovaj proces.

Džaferović je kazao da tako, BiH i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija insistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što BiH nije spremna. Dodatno, kako je rekao, opterećuje i pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena.

"U vezi s time, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Nažalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju", naveo je i dodao kako je potrebno riješiti i niz otvorenih pitanja koja se tiču imovine i sukcesije.

Hrvatska, granice, presude…

Član Predsjedništva BiH je kazao i da sa Hrvatskom postoji neriješeno pitanje granice, jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekat, kršeći pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zagarantovan međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima jeste i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu sa BiH, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez saglasnosti BiH, čime je povrijeđena granica BiH.

Dodatno opterećuje odnose i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tokom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje, kao i neriješeno pitanje imovine BiH u Hrvatskoj. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatiše hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma sa državom BiH.

Uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, ocijenio je Džaferović a kao pozitivan iskorak istakao je podršku u vidu vakcina koju je BiH dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.