Srbija usporila EU integracije: Odbila uskladiti odluke o Ukrajini, Rusiji i Venezueli

Srbija je jedina zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji sa Zapadnog Balkana koja se nije uskladila s tri nove vanjskopolitičke odluke Unije o Ukrajini, Rusiji i Venezueli, dok se uskladila s odlukama vezanim za situacije u Sjevernoj Koreji, Maliju i Haitiju.

"S tri nove odluke Vijeća EU-a uskladili su se svi ostali kandidati za članstvo u Uniji iz regije i to Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija i BiH koje će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu s tim, a EU prima na znanje tu obvezu i pozdravlja je", priopćeno je iz EU.

Srbija se nije uskladila s odlukom kojom je proširena lista pojedinaca i entiteta protiv kojih se primjenjuju restriktivne mjere zbog narušavanja ili prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine.

Također nije nije se uskladila s odlukom o restriktivnim mjerama protiv pojedinaca i entiteta zbog situacije u Venezueli, narušavanja demokracije i vladavine prava, kršenja ljudskih prava i represije nad civilnim društvom i demokratskom oporbom uključujući i događaje poslije predsjedničkih izbora.

Također, Srbija se nije uskladila ni s odlukom kojom je proširen popis osoba i entiteta protiv koji se primjenjuju restriktivne mjere zbog destabilizirajućih aktivnosti Rusije.

Srbija se zajedno s ostalim kandidatima za članstvo u EU uskladila s tri nove odluke o proširenju liste osoba i entiteta na koje se odnose restriktivne mjere protiv Demokratske Narodne Republike Koreje, zbog situacije na Haitiju i o restriktivnim mjerama zbog situacije u Maliju.

Srbija je počela pregovore o pristupanju Europskoj uniji u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva.

No pregovori sa Srbijom praktički su zamrznuti od prosinca 2021. kada je otvorila zadnja poglavlja.

Iako je Europska komisija u svom izvješću o napretku ocijenila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje klastera 3, klaster nije otvoren ni u 2025. godini jer je potrebna suglasnost svih država članica.

Zemlje članice Europske unije priopćile su kako je za otvaranje pregovaračkog klastera 3 potrebno da Srbija ostvari "dalji napredak u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa s Kosovom", a odlaganje odluke uslijedilo je nakon što se pokazalo da među zemljama članicama nema nužnog konsenzusa o otvaranju klastera 3 za Srbiju.

Europska komisija je u dva posljednja izvješća o napretku Srbije - koncem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcioniranju demokratskih institucija, vladavini i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tijekom protuvladinih prosvjeda započetih koncem 2024. godine klaster uključuje osam poglavlja: digitalna transformacija i mediji; oporezivanje; ekonomska i monetarna politika; socijalna politika i zapošljavanje, poduzetništvo i industrijska politika; znanost i istraživanje; obrazovanje i kultura; carinska unija.

Od tih osam poglavlja Srbija je već otvorila njih pet prije promjene metodologije pregovaranja.

Nova metodologija usvojena je početkom 2020. godine i predviđa da se umjesto pojedinačnih poglavlja, otvara više njih koja su povezana u šest klastera, šest tematskih cjelina.

Srbijanske vlasti drže da je Srbija ispunila uvjete za otvaranje klastera 3 iako Srbija nazaduje u procesu pristupnija Uniji i u posljednje četiri godine nije otvorila ni jedno poglavlje.